Jun 28, 2021 8 min read

F-zin #1: Izbori i dezinformacijski trendovi: Misli globalno, djeluj lokalno

Tijekom lokalnih izbora u RH 2021. globalni trend političkih dezinformacija na društvenim mrežama prelio se i na Hrvatsku. Kampanja Miroslava Škore posegnula je za svim populističkim trikovima koji se u takvim kampanjama koriste.

Drage čitateljice i čitatelji,

sjećate li se kad ste prvi put čuli za "lažne vijesti"? Vjerojatno je to bilo tamo negdje 2015. ili 2016. godine, taman u vrijeme kad se Donald Trump pripremao da preuzme dužnost predsjednika SAD-a.

Termin "fake news" u međuvremenu se mahom prestao koristiti jer je bio neprecizan i nejasan te je preciziran barem trima pojmovima – dezinformacije, misinformacije i operacije utjecaja. Problem je, međutim, ostao isti, a mi ćemo se ovdje fokusirati na dezinformacije.

Dezinformacije postoje u raznim oblicima i kontekstima, a političari nepoštenih namjera shvatili su da se društvene mreže efikasno mogu koristiti kao alat za širenje bezočnih laži i obmana koje im pomažu da pobijede na izborima. Dezinformacije se tako koriste za blaćenje političkih protivnika (kako bi se njihove birače ponukalo da odustanu od izlaska na birališta) i za motiviranje vlastitih birača da na birališta izađu u što većem broju.

Zašto ljudi vjeruju dezinformacijama? Kako se navodi u izvješću Europskog parlamenta o utjecaju dezinformacija i propagande na funkcioniranje vladavine prava i demokratske procese u EU i državama članicama, odgovor glasi: zato što ljudi imaju tendenciju tražiti, interpretirati i pamtiti informacije ako potvrđuju njihove predrasude.

Pandemija Covida-19 najveći je dezinformacijski događaj dosad. U kombinaciji s rastućom nesigurnošću te društvenim i ekonomskim izazovima, postala je rasadnik dezinformacija. Sve dezinformacije o Covidu-19 koje smo razotkrili možete čitati u našem Live blogu: Dezinformacije o koronavirusu. O tome kako su dezinformacije poslužile kao alat geopolitičke borbe tijekom pandemije, čitajte ovdje. Naš razgovor s profesorom Nebojšom Blanušom sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti o tome zašto su krize plodno tlo za teorije zavjera, možete pogledati ovdje i pročitati ovdje.

ŠIRA SLIKA

Korištenje dezinformacija u politici nije nov problem. Politička propaganda postoji praktički jednako dugo koliko i pisana riječ, a nove tehnologije omogućile su ovom obliku propagande masovni doseg kakav nikad prije nije bio moguć. Primjerice, sve je češći trend da se dezinformacije jako dobro prikrivaju. Često tako dobro da se stapaju s organskim sadržajem.

U Hrvatskoj smo zadnjih godina mogli samo pratiti kako se problem masovnih političkih dezinformacija na društvenim mrežama širi svijetom. Na lokalnim izborima 2021. godine ovaj trend stigao je i do nas. Recimo, u Hrvatskoj je kampanja Miroslava Škore posegnula je za svim populističkim trikovima koji se u takvim kampanjama koriste. Politički protivnici (Tomislav Tomašević, stranka Možemo! i njihovi koalicijski partneri) prikazivani su kao narodni neprijatelji, ljudi koji skrivaju svoje stvarne i navodno perfidne namjere, a populistički kandidat Škoro predstavljao se kao istinski čovjek iz naroda koji će zaštititi isti taj narod od vanjskog i unutarnjeg neprijatelja.

To su prepoznali i brojni naši čitatelji koji su nam se tijekom kampanje za lokalne izbore redovito javljali s upitima da provjerimo tvrdnje koje su se mogle čuti u javnom prostoru. Borbu protiv dezinformacija te vrste dodatno otežava činjenica da ih plasiraju osobe koje uživaju autoritet u društvu – prvenstveno zato što povjerenje u te osobe predstavlja vrijednosni odabir koje racionalni argumenti ne mogu promijeniti. Autoritet osobe širi se na izraženu ideju, makar to bila teorija urote ili dezinformacija.

ilustracija: Faktograf / HINA Edvard Šušak / Lana Slivar Dominić

U pitanju je klasični populistički narativ, u suštini sveden na potenciranje i eksploatiranje sukoba naroda i elite. Populisti se prikazuju kao jedini pravi predstavnici naroda i branitelji narodnog suvereniteta, dok svoje protivnike predstavljaju kao (uglavnom globalističku) elitu koja isti taj narod namjerava obmanuti i iskoristiti. Istom vrstom propagande su birače zasipali Trump u SAD-u, Jair Bolsonaro u Brazilu, Viktor Orban u Mađarskoj, kao i niz drugih, zasad manje uspješnih nacionalističkih političara: Marine Le Pen (Francuska), Matteo Salvini (Italija), stranke AfD u Njemačkoj ili Vox u Španjolskoj...

Masovnom dezinformacijskom kampanjom, najvećom takve vrste u povijesti hrvatske politike, Škoro nije uspio osvojiti vlast, ali svoj cilj je ispunio. Između prvog i drugog izbornog kruga više je nego udvostručio broj svojih birača te povećao vidljivost svoje stranke. Za pobjedu nije bilo dovoljno, ali takva taktika sama po sebi, s obzirom na komunalni karakter lokalnih izbora – pobjedu i nije mogla donijeti. Škorin cilj nije bio osvojiti vlast u Zagrebu, već opstati na političkoj sceni.

Nažalost, rezultat koji je ostvario jasno poručuje da se internetske dezinformacijske kampanje isplate. Pandorina kutija je otvorena, više nema natrag. Idući izbori u Hrvatskoj se održavaju za tri godine, kad će se birati nova nacionalna vlast, kao i predstavnici u Europskom parlamentu. Stranke i političari koji ne mare za istinu i društvene norme imaju više nego dovoljno vremena da pripreme svoje kampanje. Nema nikakve sumnje da će u predizborno vrijeme digitalni prostor ponovo preplaviti dezinformacije, samo što će ih ovoga puta biti još više.

Korištenje dezinformacija u političkim kampanjama ostavlja trajne društvene posljedice: povećava polarizaciju u društvu i napetost među različitim društvenim skupinama, skreće javnu raspravu s tema koje su za birače doista od životne važnosti te lišava građane prava na informirani izbor. Biračko tijelo obmanuto dezinformacijama nije u stanju prepoznati da zapravo glasa na svoju štetu. Političari koji se u kampanjama koriste dezinformacijama upravo na to i računaju.

SEE CHECK

SEE Check mreža najoštrije je osudila prijetnje smrću koje je redakciji portala Raskrinkavanje uputio Evelin Trako, izvršni urednik portala Dnevni avaz.

HITOVI MJESECA

PITALI STE

PROČITALE SMO

P.S. Imate sugestiju, kritiku ili prijedlog teme za neki budući broj F-zina? Pišite nam na [email protected] ili odgovorite direktno na ovaj newsletter.

Ako vam F-zin slijeće u Gmail i nalazite ga pod tabom Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” kada vam se prikaže pitanje želite li da vam naš newsletter svaki put dolazi u Primary inboks. Hvala! Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje.

Vaša privatnost nam je važna!