F-zin #2: Vruća točka planete

Drage čitateljice i čitatelji,

u posljednjih mjesec dana bili ste svjedoci poplava u Njemačkoj, tornada u Češkoj, teškog nevremena i tuče u Požegi, toplinskih valova u cijeloj Hrvatskoj. U čitavom svijetu zbrajaju se žrtve i štete od ekstremnih vremenskih pojava. Nastavljen je tako lanjski trend – 2020. bila je jedna od najtoplijih zabilježenih godina. Preko 50 milijuna ljudi na Zemlji izravno je pogođeno poplavama, sušama, olujama i šumskim požarima, navodi se u izvješću UN-a.

Postoji znanstveni i politički konsenzus da se klimatske promjene u značajnoj mjeri već događaju. Taj konsenzus potvrđen je nizom međunarodnih rezolucija i sporazuma. Jedan od njih je Pariški sporazum o klimatskim promjenama, koji države svijeta potiče na smanjenje emisije stakleničkih plinova kako bi se porast temperature ograničio na maksimalno 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Većina država je svjesna da se moraju prilagoditi klimatskim promjenama.

Prema izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene iz 2018. godine, ako se koncentracija stakleničkih plinova nastavi povećavati sadašnjom brzinom, globalno zagrijavanje vjerojatno će dosegnuti 1,5 °C između 2030. i 2052. godine. Sredozemna regija, u koju spada i Hrvatska, već je dosegnula prosječni porast od 1,5 °C te je prepoznata kao klimatski "vruća točka". Izvješće se citira u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, koju je Hrvatski sabor donio u travnju 2020. godine. Strategija je dio europskog zelenog plana kojemu je cilj preobraziti Europu u "prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine" i prvi strateški dokument temeljen na klimatskim modeliranjima koji predviđa posljedice klimatskih promjena u Hrvatskoj. Projekcije su izrađene za dva vremenska razdoblja – do 2040. godine i do 2070. godine. Opisana su dva moguća scenarija rasta koncentracije stakleničkih plinova u budućnosti, umjereni i ekstremniji.

Kakvu perspektivu imamo kao "vruća točka" i što činimo da nam prestane gorjeti pod petama?

ŠIRA SLIKA

Ovo su neka od predviđanja navedena u Strategiji: u razdoblju do 2040. na Jadranu će rasti srednja brzina vjetra tijekom ljeta i jeseni. Zbog jakog vjetra, dolazit će do prekida u opskrbi strujom. Javljat će se i drugi problemi u opskrbi energijom: hidroelektrane će zbog promjena u kišnim i sušnim razdobljima proizvoditi manje struje, a zbog većeg broja vrućih dana koji zahtijevaju hlađenje će doći do povećane potrošnje.

Porast temperature Jadranskog mora za 2,4 stupnja do 2070. dovest će do značajne migracije riba u dublje vode i prema sjeveru. Dogodit će se značajno smanjenje broja jedinki, a moguće je da neke vrste i nestanu. Već je iz Jadrana gotovo nestala plemenita periska. Pomor je izazvao parazit koji se najvjerojatnije proširio upravo zbog porasta temperature mora.

Može li se plemenita periska u Jadranu spasiti od izumiranja?

Plemenita periska skoro je nestala iz Jadrana. Pomor je izazvalo širenje parazita, najvjerojatnije zbog porasta temperature mora.

Faktograf.hrMelita

Prinos poljoprivrednih kultura do 2050. godine u Hrvatskoj mogao bi opasti i do 8 posto. Dalmacija će biti posebno pogođena: sve dulja i češća sušna razdoblja, kao i toplinski stres, negativno će utjecati na nasade voćki, maslina i vinograda.

Razina mora mogla bi porasti i do 40-ak centimetara. To će ugroziti Cres, Mali i Veliki Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luku, Nin, Trogir, Ston...

Prema Europskoj agenciji za okoliš, Hrvatska spada među tri europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na BDP. Ta činjenica možda najbolje oslikava koliko smo ranjivi i zašto se hrvatska država i društvo moraju početi prilagođavati klimatskim promjenama.

Prilagodba klimatskim promjenama hrvatskom je strategijom definirana kao proces koji "podrazumijeva procjenu štetnih utjecaja klimatskih promjena i poduzimanje primjerenih mjera s ciljem sprječavanja ili smanjenja potencijalne štete koje one mogu uzrokovati". Strategijom je naznačen i razmjer "potencijalne štete" – u periodu od 1980. do 2013. godine, gubici su za Hrvatsku iznosili oko 2 milijarde i 250 milijuna eura, u prosjeku oko 68 milijuna eura godišnje. Od 2013. godine do 2018. godine, izgubljeno je oko 1,8 milijardi eura, što iznosi oko 295 milijuna eura godišnje. Evidentno je da šteta postaje sve gora. Hrvatska, međutim, nije naročito ažurna u provedbi mjera za suzbijanje štetnih efekata klimatskih promjena.

Hrvatska birokracija usporava borbu protiv klimatskih promjena

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja već godinu i tri mjeseca nije donijelo akcijski plan čiji nacrt je bio gotov još 2017. godine. Bez tog akcijskog plana ne može se provoditi Strategija prilagodbe klimatskim promjenama.

Faktograf.hrMelita

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama ne može se provoditi bez Akcijskog plana, pratećeg dokumenta koji jasnije definira konkretne mjere, vrijeme njihove provedbe i izvore financiranja. Godinu i tri mjeseca nakon donošenja Strategije, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja još nije donijelo Akcijski plan, iako je nacrt dokumenta bio gotov još 2017. godine. Kad smo pitali Ministarstvo gdje je zapelo, rekli su nam da će Akcijski plan biti usvojen ove godine.

Osim što birokracija usporava borbu protiv klimatskih krize, državne institucije ignoriraju domaće znanstvenike koji nude pomoć u toj borbi. Inicijativa "Znanstvenici RH za klimu" u prvim danima 2020. godine uputila je Apel za sustavnu klimatsku akciju s potpisima 556 znanstvenika Uredu predsjednika RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, o čemu smo pisali. Odgovorili su im - šutnjom.

Kada države nedovoljno ozbiljno shvaćaju klimatsku krizu, time dodatno ohrabruju klimatske skeptike i potiču širenje dezinformacija o klimatskim promjenama. Na društvenim mrežama i dalje su učestale netočne tvrdnje - osnažene višedesetljetnom propagandnom kampanjom fosilne industrije - prema kojima globalno zagrijavanje nije stvarna prijetnja. Dobra je vijest da u Hrvatskoj barem nema relevantnih političkih stranaka koje poriču realnost klimatske krize. Kad smo uoči parlamentarnih izbora 2020. analizirali klimatsku politiku vodećih političkih opcija, pokazalo se da svi nude barem nekakva rješenja.

Klimatska kriza i hrvatski izbori: Svi nude nekakva rješenja, ali malo tko o njima priča

Divljanje klime već godinama je vrlo opipljivo - od termometara u Sibiru do lokalnih elementarnih nepogoda. No klimatska kriza i zelene politike nikada nisu dominirale u predizbornim raspravama u Hrvatskoj. Čak i u kontekstu rasprava o djeci, mladima, demografiji i okretanju budućnosti, migracijama,…

Faktograf.hrAna Benačić

Jedan aspekt nerijetko se zanemaruje kada se govori o ovoj temi – klimatske migracije. Procjenjuje se da je oko 20 milijuna ljudi zbog prirodnih katastrofa bilo prisiljeno napustiti svoje domove. U narednim desetljećima klimatska kriza raselit će dodatne desetke milijuna ljudi.

Oni koji žive u beskućništvu ili oni koji nemaju pristup otpornim ili sigurnim stambenim uvjetima su u najvećem riziku i najranjiviji tijekom poplava, ciklona, klizišta, potresa i tsunamija. Drugim riječima, najveći teret klimatske krize snose i snosit će najsiromašniji slojevi društva.

Klimatska kriza najviše ugrožava siromašne

Efekti klimatske krize već su vidljivi prostim okom: toplinski udari, suše, tornada, poplave, požari... Sve učestalije su klimatske migracije i energetsko siromaštvo. Najveći teret krize snose siromašniji slojevi društva.

Faktograf.hrMatea Grgurinovic

SEE CHECK

Članice regionalne See Check mreže fact-checkera provele su veliko istraživanje pandemijske "infodemije". Tijekom 9 mjeseci 2020. godine, zajedno smo provjerili gotovo 4700 članaka i objava koji su sadržavale netočne tvrdnje o pandemiji. Na tom uzorku, istražili smo koji su ključni utjecaji oblikovali netočne i iskrivljene informacije o Covidu-19.

"Infodemiji" je, prema rezultatima istraživanja, doprinijelo i preko 1000 medija u regiji koji su objavljivali netočne i/ili manipulativne sadržaje o novom virusu, njegovom porijeklu, širenju i implikacijama.

O svim dezinformacijama vezanim za pandemiju Covida-19 koje je razotkrio Faktograf možete čitati u našem Live blogu: Dezinformacije o koronavirusu.

HITOVI MJESECA

Viralna fotografija poplavljenog auta u Njemačkoj je fotošopirana

Na društvenim mrežama dijeli se fotografija potopljenog auta u Njemačkoj s naljepnicom koja omalovažava rad klimatske aktivistice Grete Thunberg. Naljepnica je digitalno dodana u fotografiju.

Faktograf.hrPetar Vidov

Crtić koji ‘dokazuje’ da je pandemija isplanirana nije nastao 30-ih godina

Društvenim mrežama širi se video za koji se netočno tvrdi da je nastao 1930-ih godina i da najavljuje pandemiju Covida-19.

Faktograf.hrMelita

A ne treba izostaviti ni životinjsko carstvo:

Kako su konji završili ispod divovskog namještaja?

Fotografija konja koji odmaraju ispod gigantskog namještaja je hit na društvenim mrežama. Međutim, prateći opis sadrži netočne tvrdnje.

Faktograf.hrPetar Vidov

Snimka divljih svinja na plaži koja se dijeli Facebookom nije nastala u Hrvatskoj

Više od četiri tisuće ljudi je podijelilo, a više od 200 tisuća ih je na Facebooku pogledalo video zapis koji pokazuje divlje svinje kako prolaze napučenom plažom, mirno šetajući među kupačima. U opisu videa koji je korisnica Facebooka podijelila 25. lipnja stoji da je nastao tog jutra u Kostreni, o…

Faktograf.hrPetar Vidov

PITALI STE

Ima li radnik na bolovanju pravo na regres, božićnicu ili uskrsnicu?

Zakon o radu ne regulira prava poput regresa ili božićnice i njihove isplate u slučaju dugotrajnog bolovanja.

Faktograf.hrGabrijela Galić

Linker i slični posrednici u oglašavanju pomažu širenju lažnih vijesti, a po zakonu ne mogu odgovarati

Linker objavljuje besmislice i oglase koji sadrže prijevare. Međutim, po zakonu nisu odgovorni za sadržaj takvih oglasa.

Faktograf.hrAna Benačić

PROČITALE SMO

Droughts, fires and floods: How climate change will impact Europe

The south of the Continent will be harder hit than the north, driving a wedge into one of the European Union’s deepest fault lines.

POLITICOKarl Mathiesen

If you’re not a climate reporter yet, you will be: Covid-19 coverage offers lessons for reporting on the climate crisis

The degree of interdisciplinary collaboration with the science desk is new, and it could prove a model for how news organizations cover the climate crisis.

Nieman LabWolfgang Blau

How China Spreads Its Propaganda Version of Life for Uyghurs

Thousands of videos of Uyghurs denying abuses against their community are showing up on Twitter and YouTube. They’re part of an elaborate influence campaign by Chinese officials to counter reports of human rights violations in Xinjiang.

ProPublicaJeff Kao, ProPublica, and Raymond Zhong, Paul Mozur and Aaron Krolik, The New York Times

P.S. Imate sugestiju, kritiku ili prijedlog teme za neki budući broj F-zina? Pišite nam na [email protected] ili odgovorite direktno na ovaj newsletter.

Ako vam F-zin slijeće u Gmail i nalazite ga pod tabom Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” kada vam se prikaže pitanje želite li da vam naš newsletter svaki put dolazi u Primary inboks. Hvala! Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje.

F-zin newsletter - Politika privatnosti - Faktograf.hr

Vaša privatnost nam je važna!