F-zin #15: More, more

Drage čitateljice i čitatelji,

Jadransko more sve je toplije i sve slanije. Bioraznolikost opada, sve su glasniji apeli znanstvenika koji upozoravaju da nam je more prazno. Prazno je dijelom radi izlova, dijelom radi krivolova zaštićenih vrsta poput ježeva, trpova ili prstaca, a dijelom i radi masovnog pomora određenih vrsta, kao što je slučaj s plemenitom periskom. Pomor periski posljedica je širenje parazita, najvjerojatnije zbog porasta temperatura mora. Sve se češće susrećemo s tropskim vrstama, od tropskih algi, puževa, do meduza. U Jadranu su zabilježene i ribe iz tropskih krajeva, od kojih su neke otrovne, primjerice riba fuga ili riba lav, na što upozorava morski biolog Petar Kružić s Biološkog odsjeka zagrebačkog PMF-a u razgovoru za Index.hr.

Izlizana rečenica “stavi prst u more i povezan si s cijelim svijetom” možda je najprimjenjivija upravo u kontekstu klimatskih promjena. Jadransko more dio je Mediterana, koji trenutno drži neslavnu titulu mora koje se najbrže zagrijava i kojemu najbrže raste salinitet. A Mediteran je samo kapljica u vodenoj masi našeg sve toplijeg planeta. Taj teret dodatne topline, koja je posljedica neodrživog društveno-ekonomskog sustava kojim plovimo, u najvećoj mjeri podnosi – upravo more.

ŠIRA SLIKA

Oceani prekrivaju 70% planete, proizvode 50% kisika potrebnog za život i dom su za 80% ukupnog života na zemlji. Istovremeno, u najvećoj mjeri snose posljedice klimatskih promjena – upijaju 25% emisija ugljikovog dioksida i čak 90% zagrijavanja planete koje nastaje kao posljedica ljudskog djelovanja.

Nigdje, međutim, zagrijavanje nije toliko izraženo kao na Mediteranu. Istočni Mediteran postaje tropsko more – upozorila je Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) u analizi “Učinak klimatskih promjena u Sredozemlju: priče iz pregrijanog mora” iz 2021. godine. Temperature Sredozemnog mora rastu 20% brže od svjetskog prosjeka, a s temperaturom raste i razina mora. WWF navodi da će do 2100. godine razina Sredozemnog mora narasti za jedan metar. Mediteran će, navode, ujedno postati i najslanije more.

Ta se “tropikalizacija” istočnog Mediterana seli zapadno i prijeti ekosustavima na putu. Prema spomenutoj analizi, u Sredozemnom moru prisutno je gotovo tisuću vrsta koje nisu autohtone. Sve toplije more postaje dom vrstama koje u Mediteran ulaze kroz Sueski kanal, dok se autohtone vrste, u potrazi za nižim temperaturama, povlače sjevernije ili izumiru. Uzmimo za primjer tamnu mramornicu, tropsku ribu porijeklom iz Indijskog i Tihog oceana. U istočni Mediteran ušla je nakon otvaranja Sueskog kanala 1869. godine. Potom se proširila na središnji Mediteran, a 2011. godine ulovljena je kod Mljeta.

Rezultati istraživanja o kolapsu bioraznolikosti obalnog područja Izraela, koje je objavljeno prošle godine, govore u prilog toj tvrdnji: preživjelo je svega 5-12% vrsta povijesno prisutnih na tom području. Riječ je najvećem gubitku bioraznolikosti mora na regionalnoj razini, a koji je uzrokovan klimatskim promjenama.

Prema izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene iz 2018. godine Sredozemna regija, pa tako i Hrvatska, već je dosegnula prosječni porast temperature od 1,5 °C te je prepoznata kao klimatski “vruća točka”. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, koju je Hrvatski sabor donio u travnju 2020. godine i koja je dio europskog zelenog plana, predviđa porast temperature Jadranskog mora za 2,4 °C do 2070. godine. Ovo su ljeto na našoj obali zabilježene rekordne temperature mora. Početkom srpnja na Mljetu je izmjereno 30 °C. Najveća temperatura Sredozemnog mora izmjerena je kod Korzike, čak 30,7 °C. Teško će Mediteran ikad više biti kakav je nekad bio.

HITOVI MJESECA

Država do kraja godine donosi novi zakon protiv rada na crno

Domaćim i stranim radnicima zatečenim u radu na crno poslodavac će morati isplatiti šest bruto medijalnih plaća, a platit će i kaznu državi. Uvodi se javna lista poslodavaca koji zapošljavaju na crno.

Faktograf.hrGabrijela Galić

Kako će izgledati budućnost rada?

Nekad se smatralo da će ljudi u budućnosti raditi samo nekoliko sati dnevno. Budućnost rada više ne izgleda tako optimistično.

Faktograf.hrPetar Vidov

Beroševo povjerenstvo zataškava da je hrvatsko zdravstvo ubilo Vladimira Matijanića

Povjerenstvo ministra zdravstva zaključilo je da nije bilo propusta u liječenju Vladimira Matijanića. Postoji obilje dokaza da to nije točno.

Faktograf.hrPetar Vidov

SEE CHECK

Regionalne fact-checking platforme su u prvih 150 dana rata u Ukrajini više od 1396 medijskih članaka i objava na društvenim mrežama ocijenile kao manipulativne ili netočne. Pročitajte našu analizu.

Globalni narativi i lokalni akteri: Analiza dezinformacija o ratu u Ukrajini u prvih 150 dana rata

Fact-checking platforme u regiji u tom su razdoblju više od 1 396 medijskih članaka i objava na društvenim mrežama ocijenile kao manipulativne ili netočne.

Faktograf.hrSanja Despot

Redakcije okupljene u SEE Check mrežu pokrenule su i Live blog gdje možete čitati dnevno ažurirani pregled razotkrivenih dezinformacija o ratu u Ukrajini.

Live blog: Dezinformacije o ratu u Ukrajini

<p>Fact-checking redakcije koje čine SeeCheck mrežu portala za provjeru činjenica iz jugoistočne evrope (Raskrinkavanje.ba, Raskrinkavanje.me, Raskrikavanje.rs, Razkrinkavanje.si, Faktograf.hr i Fakenews.rs) svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mr…

SEE CheckRaskrinkavanje.ba (BiH)

Rad SEE Check mreže pratite i u Viber grupi “Netačno i točka”. Pratite nas, informirajte se i ne nasjedajte na dezinformacije!

PROČITALE SMO

The Spookiest Sound in Astronomy

The cosmic scream isn’t what space truly sounds like. It’s still terrifying.

The AtlanticMarina Koren

How Fracking Billionaires, Ben Shapiro, and PragerU Built a Climate Crisis–Denial Empire

PragerU and the Daily Wire, two of the internet’s biggest spreaders of climate crisis denial, got seed money from two ultra-religious fracking brothers from Texas.

VICEGeoff Dembicki

P.S. Imate sugestiju, kritiku ili prijedlog teme za neki budući broj F-zina? Pišite nam na [email protected] ili odgovorite direktno na ovaj newsletter. Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje.

Ako vam F-zin slijeće u Gmail i nalazite ga pod tabom Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” kada vam se prikaže pitanje želite li da vam naš newsletter svaki put dolazi u Primary inboks.

F-zin | Faktografov newsletter | Politika privatnosti

Vaša privatnost nam je važna!