F-zin #13: Gori vatra među nama

Drage čitateljice i čitatelji,

vrućina je nezaobilazna tema ljetnih mjeseci. O vrućini se razgovara svakodnevno i nema tko se nije suočio s različitim scenarijima tog jednog te istog razgovora. Ovisno s kime razgovarate, mogli ste se naslušati svega: od nikad gore ljeto, preko nije toliko vruće koliko je sparno, do iskrene zabrinutosti za planetu. Ima i onih kojima je vruće, ali smatraju da je to prirodno – drugim riječima, uvjereni su da se klima ne mijenja, da se ekstremne vremenske prilike ne pogoršavaju. Upravo tako glasi jedan od najčešćih klimatskih mitova u Hrvatskoj.

Znanstvena zajednica, međutim, desetljećima upozorava na klimatske promjene te upire prstom u "krivca" – klimu mijenja čovječanstvo izgaranjem fosilnih goriva. Klimatske promjene donose suše i porast temperature. Takvi uvjeti, pak, pogoduju izbijanju požara. Gorenjem se opet u atmosferu otpuštaju staklenički plinovi i tako u krug.

U Hrvatskoj su požari sve češći i intenzivniji. Od početka ove godine do sredine svibnja zabilježeno je 8755 požara na otvorenim prostorima, objektima te prometnim sredstvima. U usporedbi s istim razdobljem 2021. godine, ukupan broj požara porastao je za 45,24%. Kada se promatraju samo požari na otvorenim prostorima, odnosno šumski požari, podaci su porazni: u prvih 5 pet mjeseci 2022. broj požara veći je za 74% u odnosu na isto razdoblje lani, o čemu smo pisali ovdje.

POČETAK POŽARNE SEZONE: Nismo uspjeli dobiti podatak koliko je kanadera u funkciji

U prvih pet mjeseci ove godine broj požara na otvorenim prostorima veći je za 74 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Faktograf.hrGabrijela Galić

ŠIRA SLIKA

Požari se mijenjaju jer se mijenjaju okolnosti u kojima izbijaju – navodi se u izvještaju UN-a "Spreading like wildfire", koje je objavljeno u veljači ove godine. Mijenjaju se s porastom temperature, kao i zbog lošeg gospodarenja tlom i šumama. Tamo gdje su uobičajena pojava, požari su sada intenzivniji. Tamo gdje nisu uobičajena pojava, sada izbijaju. U izvještaju se predviđa rast broja požara za trećinu do 2050. godine, odnosno za 50% do kraja stoljeća.

Spreading like Wildfire: The Rising Threat of Extraordinary Landscape Fires

Wildfires are becoming more intense and more frequent, ravaging communities and ecosystems in their path. Recent years have seen record-breaking wildfire seasons across the world from Australia to the Arctic to North and South America. With global temperatures on the rise, the need to reduce wildfir…

UNEP - UN Environment ProgrammeUN Environment

Hrvatska je, uz Češku i Mađarsku,  jedna od 3 europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na BDP. Kako se navodi u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u RH, Mediteran je prepoznat kao klimatski “vruća točka” te je već dosegnut prosječni porast temperature od 1,5 °C.

Požari su jedan od spomenutih ekstremnih događaja, a Mediteran je "u crvenom" i u tom kontekstu. Znanstvenici koji sudjeluju u europskom programu za satelitsko praćenje stanja atmosfere Copernicus upozoravaju da je Mediteran postao "točka usijanja" kad je riječ o šumskim požarima.

Copernicus: Mediterranean region evolves into wildfire hotspot, while fire intensity reaches new records in Turkey

In Turkey and southern Italy, CAMS data shows the emissions and intensity of wildfires are rapidly increasing, and countries like Morocco, Albania, Greece, and Lebanon are also affected.

image/svg+xml European Commission

Vatra je ovog proljeća progutala 46 tisuća hektara površine Hrvatske, što je 300% više nego u istom razdoblju lani, kada je izgorjelo 12 tisuća hektara.

Štete od požara goleme su i kada je u pitanju ljudsko zdravlje. Autori studije iz 2021. godine istraživali su rizik od smrtnosti zbog izloženosti česticama PM2.5 koje se pripisuju požarima. Istraživanje su proveli u 749 gradova u 43 zemlje svijeta, u razdoblju od 2000. do 2016. godine. Prema rezultatima, više od 30.000 smrti godišnje može se pripisati izloženosti česticama PM2.5 koje se otpuštaju tijekom požara. U zaključku su naglasili potrebu za hitnom reakcijom kako bi se smanjili zdravstveni rizici zbog izloženosti sve većem broju požara.

I na kraju pitanje – tko bi trebao reagirati? Svaka država za sebe? Kako se navodi u spomenutom izvještaju UN-a, vatra se ne zaustavlja na granicama država, baš kao ni dezinformacije. Zato odgovor mora biti globalan, baš kao što su globalni i uzroci.

HITOVI MJESECA

Zbog sporog trošenja dva kredita Svjetskoj banci u dvije godine plaćeno je preko 1,3 milijuna eura ‘penala’

Iskorišteno je svega 1,1 posto kredita za obnovu nakon potresa i 11,6 posto kredita za reformu pravosuđa.

Faktograf.hrGabrijela Galić

Gnjev s kojim se suočavaju žene koje progovore o nasilju nakon suđenja Depp-Heard bit će još veći

Suđenje je pratila snažna online kampanja u kojoj su, s gotovo 11 posto razgovora, sudjelovali i lažni računi.

Faktograf.hrMatea Grgurinovic

Zbog rata u Ukrajini i prirodnih katastrofa broj pothranjenih mogao bi se povećati za 13 milijuna

Trenutna prehrambena kriza, prema UN-u, mogla bi se 2023., dakle vrlo brzo, pretvoriti u prehrambenu katastrofu globalnih razmjera.

Faktograf.hrGabrijela Galić

SEE CHECK

Live blog: Dezinformacije o ratu u Ukrajini

<p>Fact-checking redakcije koje čine SeeCheck mrežu portala za provjeru činjenica iz jugoistočne evrope (Raskrinkavanje.ba, Raskrinkavanje.me, Raskrikavanje.rs, Razkrinkavanje.si, Faktograf.hr i Fakenews.rs) svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mr…

SEE CheckRaskrinkavanje.ba (BiH)

Different polling stations with the same address are not a case of electoral fraud

<p>Original article (in Slovenian) was published on 12/05/2022 57 out of the 69 polling stations in the electoral districts where Robert Golob, Urška Klakočar Zupančič and Mojca Šetinc Pašek stood as candidates were located at the same address as at least one other polling station. However, differen…

SEE CheckRazkrinkavanje.si (Slovenia)

How Telegram became the main channel for spreading disinformation about the war in Ukraine

<p>Original article (in Croatian) was published on 01/06/2022 Over the years, the application and social network Telegram has increased its number of users, thus promising them privacy, although some experts question this. The Russian-Ukrainian conflict is as digital as it is physical. Faktograf has…

SEE CheckFaktograf.hr (Croatia)

PROČITALE SMO

How people access and think about climate change news

Climate change is one of the defining issues – if not the defining issue – of our era. But when it comes to news about this topic, media outlets often struggle to garner audience attention. The story can seem intractable, depressing, and often difficult to understand. It is also frequently politicis…

Reuters Institute for the Study of JournalismDr Craig T. Robertson

Deny, Deceive, Delay: Documenting and Responding to Climate Disinformation at COP26 and Beyond

We outline the most prominent discourses identified around COP26. Looking ahead, we also list recommendations for governments, multilateral bodies, tech platforms and the media.

ISD

If the Supreme Court Can Reverse Roe, It Can Reverse Anything

No one should get used to their rights.

The AtlanticMary Ziegler

*Napomena: F-zin u vaše inboxe slijeće posljednjeg ponedjeljka u mjesecu, ali ovaj broj kasni tri dana. Putovale smo u Oslo na najveću globalnu konferenciju fact-checkera, IFCN-ov GlobalFact 9, a u povratku smo dijelile sudbinu mnogih – uslijed štrajkova radnika i radnica u zračnim lukama diljem Europe, otkazan nam je let.

P.S. Imate sugestiju, kritiku ili prijedlog teme za neki budući broj F-zina? Pišite nam na [email protected] ili odgovorite direktno na ovaj newsletter. Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje.

Ako vam F-zin slijeće u Gmail i nalazite ga pod tabom Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” kada vam se prikaže pitanje želite li da vam naš newsletter svaki put dolazi u Primary inboks.

F-zin | Faktografov newsletter | Politika privatnosti

Vaša privatnost nam je važna!