May 30, 2022 8 min read

F-zin #12: Životno pitanje

Slučaj Mirele Čavajde, kojoj su četiri zagrebačke bolnice i prvostupanjska komisija uskratile pravo na prekid trudnoće zbog agresivnog tumora na mozgu fetusa, ponovno je u Hrvatskoj aktualizirao temu pobačaja.

(piše: Petar Vidov)

Drage čitateljice i čitatelji,

slučaj Mirele Čavajde, kojoj su četiri zagrebačke bolnice i prvostupanjska komisija uskratile pravo na prekid trudnoće zbog agresivnog tumora na mozgu fetusa, ponovno je u Hrvatskoj aktualizirao temu pobačaja.

U Hrvatskoj je pobačaj legalan, ali nedostupan. Nedostupan je jer se u javnim bolnicama ta vrsta zdravstvene skrbi uskraćuje temeljem priziva savjesti i jer ga mnoge žene ne mogu platiti. Prema izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu, od 371 ginekologa, 217 odbijalo je raditi pobačaj temeljem priziva savjesti – njih 59%. Prema podacima Večernjeg lista, trenutno se priziva nešto više od 54% ginekologa i ginekologinja.

Može li osoba slobodno odlučivati o vlastitom životu ako ne može slobodno odlučivati o rađanju? Može li osoba slobodno odlučivati o potomstvu ako za to nema ekonomske i socijalne uvjete – ako, primjerice, nema posao, ako ne može računati na socijalne servise kao što su jaslice i vrtići, ako si ne može priuštiti kontracepciju, ako nema pristup informacijama koje mogu pomoći u planiranju?

ŠIRA SLIKA

Žene na ovim prostorima gotovo se čitavo stoljeće bore za svoje pravo na legalan i dostupan pobačaj. Nevenka Petrić u knjizi Čovjekove slobode, rađanje, samoupravljanje iz 1981. godine piše kako članice Komunističke partije Jugoslavije koje sudjeluju u radu časopisa Žena danas izvještavaju i kritički se osvrću na probleme vezane za roditeljstvo, rađanje i pobačaj. Pišu o Sedamnaestom kongresu liječničkih društava iz 1935. godine na kojem je iznesen zahtjev da pobačaj bude legalan u svim slučajevima u kojima postoje ekonomski i socijalni razlozi za prekid trudnoće. Što je to legalan pobačaj donio da su žene spremne godinama, desetljećima, stoljećima izlaziti na ulice da izbore ili zadrže svoje pravo na siguran i dostupan pobačaj?

Brojni su se znanstvenici kroz godine bavili temom utjecaja legalnog i dostupnog pobačaja ne samo na živote žena, već i na različite društvene procese. Njihovi zaključci često su iznimno zanimljivi.

Američki ekonomisti Steven Levitt i John Donohue tako su proveli istraživanje u kojem zaključuju da je dostupnost pobačaja u SAD-u smanjila broj nasilnih zločina za čak 47%.

U SAD-u su provođena i istraživanja koja su pokazala da dostupnost pobačaja smanjuje broj maloljetničkih trudnoća, povećava udio siromašnih žena koje završavaju srednju školu i upisuju fakultet, povećava broj žena koje sudjeluju na tržištu rada i omogućuje većem broju žena da se izvuku iz siromaštva.

Od 2008. do 2010. godine provođeno je istraživanje koje je obuhvatilo gotovo 1000 žena, s ciljem da se istraže posljedice pobačaja mentalno i fizičko zdravlje te socioekonomski položaj žena, u usporedbi s nošenjem neželjene trudnoće do poroda.

Pokazalo se da su žene koje su željele pobaciti, a postupak im je uskraćen, prošle gore u brojnim aspektima života (financijska situacija, obrazovanje, fizičko i mentalno zdravlje) u usporedbi s onima kojima je pobačaj odobren. Žene koje su morale iznijeti neželjenu trudnoću imale su 4 puta veće šanse za život ispod razine siromaštva.

Također se pokazalo da žene koje su pobacile nemaju veću vjerojatnost da će razviti depresiju, anksioznost ili suicidalne misli od onih kojima je postupak odbijen. Štoviše, pet godina nakon pobačaja oko 95% žena navelo je da je pobačaj bio prava odluka za njih.

Zaključci ove studije tako su razmontirali neutemeljene tvrdnje zagovaratelja zabrane pobačaja da postupak narušava psihičko i fizičko zdravlje žena.

Primjerice, Udruga Hrvatska za Život i Hrvatsko katoličko liječničko društvo organizirali su 2017. godine predavanje "Izlazak iz tame – postabortivni sindrom i što o njemu trebate znati". Takozvani postabortivni sindrom na spomenutom predavanju prezentiran je kao javnozdravstveni problem, a Gradu Zagrebu upućen je zahtjev da informira žene o njegovu postojanju i navodnim opasnostima koje nosi. Osim što ga opovrgavaju spomenuta istraživanja, postabortivni sindrom jednostavno ne postoji – nema ga u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema, nema ga u MSD priručniku dijagnostike i terapije.

A građani i građanke Hrvatske ionako smatraju da se vjerske zajednice nemaju pravo miješati u ta pitanja.

Istraživanje Ipsosa iz 2020. godine pokazalo je da čak 81% ispitanika smatra da žene imaju pravo na izbor kad se radi o trudnoći, rađanju i pobačaju. Većina ispitanika smatra da pobačaj mora biti besplatan (63%) i da se vjerske zajednice ne trebaju petljati u pitanja javnozdravstvene politike (62%).

To potvrđuje i nešto recentniji HRejting, istraživanje provedeno u svibnju ove godine. U ovom istraživanju je 77% ispitanika kazalo kako smatraju da je odluka o vlastitom tijelu, pa tako i pobačaju, ljudsko pravo. Njih 75% smatra da se vjerske zajednice ne treba pitati za mišljenje o donošenju novog zakona kojim će se regulirati pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece.

Ove brojke dodatno dobivaju na težini kada se uzme u obzir da je pravo na pobačaj iz Ustava RH navodno izbačeno upravo zbog pritiska katoličke crkve. Tvrdi to jedan od autora aktualnog Ustava, bivši glavni državni odvjetnik Krunislav Olujić, koji je pred kamerama RTL-a kazao da je Kaptol uspješno intervenirao u tekst izvornog Ustava RH.

Feminističke inicijative i organizacije stoga kao rješenje vide povratak prava na pobačaj u Ustav, odakle je izbačen 1990. godine. Konkretno, izbačeno je pravo čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju, što je odredba sadržana u članku 272. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske iz 1974. godine. Isti je zahtjev uputila i saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović, što je naišlo na podršku parlamentarnih stranaka ljevice i centra.

Građanke Hrvatske koje si to mogu priuštiti već godinama odlaze na pobačaj u Sloveniju. Isto je učinila i Mirela Čavajda. Znakovito je da je u toj susjednoj zemlji pravo na slobodno odlučivanje o rađanju i dalje dio Ustava.

HITOVI MJESECA

SEE CHECK

Nakon invazije Rusije na Ukrajinu redakcije okupljene u SEE Check mrežu pokrenule su Live blog gdje možete čitati dnevno ažuriran pregled raskrinkanih dezinformacija o ratu u Ukrajini.

Pokrenuli smo i Viber grupu “Netačno i točka” u kojoj svakodnevno dijelimo analize o dezinformacijama o ratu u Ukrajini.

PROČITALE SMO

P.S. Imate sugestiju, kritiku ili prijedlog teme za neki budući broj F-zina? Pišite nam na [email protected] ili odgovorite direktno na ovaj newsletter. Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje.

Ako vam F-zin slijeće u Gmail i nalazite ga pod tabom Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” kada vam se prikaže pitanje želite li da vam naš newsletter svaki put dolazi u Primary inboks.

Vaša privatnost nam je važna!