F-zin #11: Krovni problem

Drage čitateljice i čitatelji,

cijene nekretnina u Hrvatskoj ove su godine pod utjecajem niza faktora – kako lokalnih, tako i globalnih – dosegle rekordne razine.

Mjere za suzbijanje širenja Covida-19 poremetile su globalne dobavne lance te, u kombinaciji s ruskom invazijom na Ukrajinu, potaknule energetsku krizu. Posljedična inflacija izazvala je pregrijavanje nekretninskog tržišta: svi građani koji si to mogu priuštiti, ušteđevinu pretvaraju u vlasništvo nad nekretninama  – koje se u Hrvatskoj zbog slabe razvijenosti financijskog tržišta još uvijek smatraju najisplativijim oblikom štednje. Rast cijene nekretnina dodatno potiču državne subvencije za kupnju prve nekretnine kroz sustav APN-a.

Porastu cijena doprinijelo je i otvaranje hrvatskog nekretninskog tržišta inozemnim kupcima, koji nekretnine uglavnom kupuju u turistički atraktivnim područjima. Popularizacija Hrvatske među stranim turistima utjecala je i na tržište najma nekretnina – kako se sve više vlasnika nekretnina orijentira na kratkoročni turistički najam (putem servisa kao što su Airbnb ili Booking.com), tako podstanari sve teže pronalaze priuštive nekretnine za dugoročni najam.

ŠIRA SLIKA

Hrvatski građani koji pokušavaju riješiti stambeno pitanje tako su suočeni s deficitom opcija. U najboljoj poziciji su oni koji raspolažu nasljedstvom – nasljeđivanje vlasništva nad nekretninama najčešći je oblik transgeneracijskog prijenosa kapitala. Oni koji nemaju tu sreću da naslijede nekretninu u kojoj mogu stanovati ili je prodati pa tako zarađenim novcem riješiti stambeno pitanje, uglavnom su osuđeni na podizanje dugoročnih stambenih kredita.

Međutim, dugoročno stambeno kreditiranje sa sobom nosi niz rizika. Takvi krediti uglavnom se podižu uz rok otplate od 20 do 30 godina, što ishode zaduženja čini nepredvidivima. Ako tijekom tog razdoblja u bilo kojem trenu ostanu bez mogućnosti redovite otplate rata kredita, građani vrlo lako mogu ostati bez nekretnine pa tako završiti u goroj poziciji od one iz koje su krenuli. Također, u uvjetima izrazito visokih cijena na tržištu nekretnina, postoji i rizik da će građani ulaganjem u nekretnine dugoročno biti na gubitku, tj. da će nekretnina kada je konačno otplate vrijediti manje od ukupnog troška kredita.

Uoči sedmog kruga APN-ovih subvencija, cijene nekretnina rekordno visoke

Iako je utvrđeno da APN-ove subvencije povećavaju cijene nekretnina, država još uvijek ne razmatra alternativne stambene politike.

Faktograf.hrMelita Vrsaljko

Priuštiva alternativa za one koji nisu naslijedili nekretninu ili si ne mogu priuštiti otplatu kredita trebala bi se kreirati kroz javne stambene politike. Nažalost, taj sustav u Hrvatskoj sadrži brojne manjkavosti. Društveno poticane stanogradnje (POS-ovih stanova) nema dovoljno da zadovolji sve potrebe, a dodatni je problem i što POS-ova naselja često niču na rubu gradova bez da ih prati potrebna infrastruktura – npr. škole, vrtići, javni prijevoz. Državne subvencije za kupnju nekretnine u praksi su se pokazale neefikasnima. Prije nekoliko dana, 22. travnja, završio je sedmi krug prijava za subvencionirane kredite u sklopu programa Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). U sklopu programa, kako objašnjava Agencija, država pomaže u otplati dijela stambenog kredita pri kupnji prvog stana ili kuće, odnosno izgradnji kuće. Program je, međutim, utjecao na rast cijena nekretnina u Hrvatskoj. Kako smo pisali u ožujku, sedmi krug otvoren je unatoč upozorenju Europskog odbora za sistemski rizik da ima negativan utjecaj na tržište nekretnina. Prošle godine Vlada je produljila trajanje ove mjere do kraja 2023. godine.

Broj stanovnika pada, a nekretnina raste: Stručnjaci ukazuju da Hrvatskoj nedostaje stambena politika

Ulaganje u stanove kao vid štednje, kupovina u koju se upuštaju stranci, subvencionirani krediti - sve utječe na porast stambenih jedinica.

Faktograf.hrGabrijela Galić

Što se može napraviti da se hrvatskim građanima olakša rješavanje stambenog pitanja?

Na cijenu kupovine i najma nekretnina moguće je utjecati prvenstveno javnom stanogradnjom, tj. kreiranjem stambenih jedinica u javnom vlasništvu koje se daju u dugoročni povoljni najam. Regulacijom je moguće utjecati na broj nekretnina koje se izdaju za kratkoročni turistički najam.

Arhitektica i istraživačica Iva Marčetić u ožujku je za Faktograf izjavila da država treba napraviti zaokret: umjesto da javna sredstva usmjerava u banke, država bi trebala poticati kolektivno i održivo rješenje stambenog pitanja poput povećanja broja javno najamnih stambenih jedinica, regulacije tržišta najma i razvoja modela neprofitne stambene izgradnje (poput stambenih zadruga i zemljišnih zaklada).

"Treba nam stambena politika koja u konačnici može stabilizirati cijenu stanovanja, poboljšati kvalitetu stambenog prostora i zaštiti nas od udara tržišta i njegovih kriza”, kaže Marčetić.

Podsjetimo, za subvencije je iz državnog proračuna dosad isplaćeno više od 456,7 milijuna kuna. Marčetić podsjeća i da je program APN-ovih subvencija usmjeren društvenim skupinama koje su kreditno sposobne, odnosno imaju stabilnost primanja koja dozvoljava dizanje dugoročnih kredita.

Tridesete, ništa neobično – pjeva Severina na albumu ‘Zdravo Marijo’ iz 2008. godine, godine obilježene svjetskom financijskom krizom koja je počela godinu ranije krahom tržišta nekretnina u SAD-u. Tridesete, međutim, neobično iskaču u analizama stambenog pitanja. Prosječna životna dob korisnika APN-ovog programa subvencioniranih kredita je 32 godine. Ta je 32. godina, prema podacima Eurostata za Hrvatsku, ujedno i prosječna dob odlaska mladih iz roditeljskog doma – najviša u Europskoj uniji. Bez sustavnih stambenih politika, teško će se u skoroj budućnosti promijeniti taj statistički podatak.

Kakva je sudbina preostalih samačkih hotela?

Činjenica da se u Ustavu više ne navodi izričita obveza države da pomogne građanima u podmirenju stambenih potreba ima dalekosežne negativne utjecaje na razinu stambenih prava u Hrvatskoj.

Faktograf.hrMatea Grgurinovic

HITOVI MJESECA

Energetsko siromaštvo: vaučeri kojima se hvali Vlada nisu dovoljni

Zbog višeslojnosti problema, Pravobraniteljica ističe kako je potrebno donošenje točne definicije te uspostava sustava njegova praćenja.

Faktograf.hrMelita Vrsaljko

Profesori sa studija novinarstva objavljuju kolumne na portalu koji širi dezinformacije

Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Sead Alić sa Sveučilišta Sjever u Koprivnici su kolumnisti portala Epoha, poznatog po objavljivanju dezinformacija.

Faktograf.hrMelita Vrsaljko

Tajne laptopa Huntera Bidena

Računalo predsjednikova sina, kojeg su uoči izbornog sraza Joea Bidena i Donalda Trumpa sve sigurnosne službe, američki mediji i društvene mreže proglasile ruskom dezinformacijom, zaista postoji.

Faktograf.hrSanja Despot

SEE CHECK

Od 24. veljače i službenog početka ruske invazije do 15. travnja ove godine, redakcije okupljene u SEE Check mrežu objavile su ukupno 175 članaka na temu rata u Ukrajini.

Live blog: Dezinformacije o ratu u Ukrajini

<p>Fact-checking redakcije koje čine SeeCheck mrežu portala za provjeru činjenica iz jugoistočne evrope (Raskrinkavanje.ba, Raskrinkavanje.me, Raskrikavanje.rs, Razkrinkavanje.si, Faktograf.hr i Fakenews.rs) svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mr…

SEE CheckRaskrinkavanje.ba (BiH)

Pokrenuli smo i Viber grupu "Netačno i točka", koja broji oko 600 članova iz regije, a u kojoj svakodnevno dijelimo analize o dezinformacijama o ratu u Ukrajini.

PROČITALE SMO

A new magazine delves into the ways that people consume wrong information

OpenMind Magazine launched just a month ago, with a goal of “tackling science controversies and deceptions.”

Nieman LabShraddha Chakradhar

Hunger games: Ukrainians slam Western agribusinesses for staying in Russia

Agricultural companies have avoided sanctions and censure while continuing to work in Russia.

POLITICOEddy Wax

P.S. Imate sugestiju, kritiku ili prijedlog teme za neki budući broj F-zina? Pišite nam na [email protected] ili odgovorite direktno na ovaj newsletter. Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje.

Ako vam F-zin slijeće u Gmail i nalazite ga pod tabom Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” kada vam se prikaže pitanje želite li da vam naš newsletter svaki put dolazi u Primary inboks.

F-zin | Faktografov newsletter | Politika privatnosti

Vaša privatnost nam je važna!