F-zin #14: Kada krenu vlakovi

Drage čitateljice i čitatelji,

u prosincu 2019. godine premijer Andrej Plenković provozao se tada novoizgrađenom prugom Gradec - Sveti Ivan Žabno. Riječ je o dionici pruge dugoj tek nešto više od 12 kilometara. To su ujedno i jedini kilometri pruge izgrađeni u Hrvatskoj u posljednjih 55 godina – 12,2 kilometra neelektrificirane jednokolosiječne pruge.

Premijer i resorni ministar Oleg Butković tom su prigodom najavili da će se krajem 2021. godine od Bjelovara do Zagreba i obrnuto vlakom putovati "samo 50 minuta". U drugoj polovici 2022. godine najkraća vožnja od Bjelovara do zagrebačkog Glavnog kolodvora traje sat i 24 minute. A ubrzanje se više niti ne obećava. Štoviše, ministar Butković početkom ovog mjeseca je, gostujući u Dnevniku HRT-a, apelirao na građane da se "oboružaju strpljenjem".

"Desetak godina ćemo raditi glavne koridore, prigradski promet oko Zagreba će se rekonstruirati, a to nažalost u jednom dijelu podrazumijeva i malo kašnjenja", najavio je ministar.

U istom razgovoru Butković je kazao da je ovo "desetljeće željeznice" u kojem će se u željeznički promet uložiti 3,5 milijardi eura. Ponovio je tako premijerove riječi s otvaranja pruge Gradec - Sveti Ivan Žabno: "razdoblje 2020-2030 bit će desetljeće jačanja i modernizacije željezničke infrastrukture", izjavio je tada Plenković. U rujnu 2021. godine državni tajnik za željeznice Alen Gospočić posegnuo je za još grandioznom najavom. Tada je u Hrvatsku stigao Connecting Europe Express, vlak kojim je obilježena Europska godina željeznice 2021., a državni tajnik najavio je "renesansu željezničkog sustava u nadolazećem desetljeću".

Vlada govori o ‘renesansi željeznice’, a samo na 14% mreže može se voziti 100 kilometara na sat

Hrvatske vlasti najavljuju ‘desetljeće za željeznicu’, ali pitanje je što će biti i s postojećim projektima koje financira EU.

Faktograf.hrGabrijela Galić

ŠIRA SLIKA

Nadolazećoj "renesansi" željezničkog sustava u Hrvatskoj prethodila su desetljeća sustavnog zapuštanja. Ulagalo se primarno u cestovni promet, unatoč činjenici da je željeznica ekološki isplativija, da predstavlja ekonomičniji način putovanja, da je putovanje vlakom udobnije. Ali vlakovi u nas imaju lošu reputaciju – putnici su frustrirani zbog kašnjenja, spore vožnje, zbog otkazivanja linija, o čemu svjedoče i brojni medijski naslovi. Uzmimo za primjer posljednja tri mjeseca: u svibnju se pisalo kako vlak za Perković nije krenuo sa šibenskog kolodvora jer kondukter nije došao na posao, u lipnju strojovođa nije došao na posao pa su putnici vlak iz Križevaca do Zagreba čekali sat i 20 minuta, u srpnju je RTL objavio da je od uvođenja linije Osijek-Split vlak kasnio svih 7 puta, prvi put čak 83 minute.

Najava ministra Butkovića da će se u željeznice uložiti 3,5 milijardi eura zvuči obećavajuće. Ipak, kao što smo pisali, treba imati na umu da se europska sredstva mogu koristiti za izgradnju i rekonstrukciju na 9 koridora koji su prioritet prometne politike Europske unije, od čega kroz Hrvatsku prolaze dva prometna koridora – Mediteranski, odnosno Vb koridor i Rajna-Dunav koridor, poznatiji kao X koridor. Domaća željeznička mreža ispletena je izvan tih koridora, što znači da bi Hrvatska trebala ulagati vlastita sredstva u razvoj željezničke infrastrukture.

Ulaganje u infrastrukturu trebalo bi ubrzati putovanje vlakom. Za brzinu veću od 100 kilometara na sat projektirano je 52% ukupne duljine pruge u Hrvatskoj. No, iz godine u godinu ta se brzina postiže na sve manje pruga.

"S obzirom na stanje odnosno sposobnost pruga u 2021. godini na svega 14 posto ukupne duljine pruga moguće je voziti brzinom većom od 100 km/h što je smanjenje za 3 posto u odnosu na prethodnu godinu", navodi se u poslovnom izvješću HŽ Infrastrukture za prošlu godinu. Razlog je dotrajalost željezničke pruge na cjelokupnoj željezničkoj mreži. Prema procjenama HŽ Infrastrukture, da bi se negativni trend preokrenuo, godišnje bi trebalo modernizirati ili obnoviti više od 200 kilometara pruga i to tijekom narednih deset godina.

Ta vrsta preokreta možda bi ponovno privukla putnice i putnike u vlakove. Željeznički promet u Europskoj uniji se, prema podacima Eurostata, počeo oporavljati od pandemije Covida-19, ali ne i u Hrvatskoj. Uspoređujući treći kvartal 2021. s istim razdobljem 2020. godine, broj putnika koji se voze vlakom u Hrvatskoj pao je za 3%.

"Idi putuj s njima, idi južnim gradovima, putuj dok ne ostariš, samu ostavi me ti, kada krenu vlakovi", stihovi su pjesme "Idi" grupe Magazin iz 1986. godine. Do južnog grada Splita nagibnim vlakom iz Zagreba danas se ide 6,3 sata, dok se istim vlakom 2006. godine putovalo 5,4 sata – zaista, putuj dok ne ostariš.

HITOVI MJESECA

Vlada se ne trudi oko suzbijanja klimatskih promjena i njihovih posljedica

‘Ne možemo utjecati na dinamiku klimatskih promjena, žege i povećane rizike od požara’, kazao je Plenković. Međutim, postoje polja na kojima je Vlada trebala učiniti više.

Faktograf.hrMelita Vrsaljko

Postoji li Hrvatska pravoslavna crkva?

Davor Dretar (Domovinski pokret) u Saboru je s Borisom Miloševićem (SDSS) raspravljao o postojanju Hrvatske pravoslavne crkve. Takva vjerska zajednica u Hrvatskoj nije priznata.

Faktograf.hrGabrijela Galić

Gerontodomaćicama ne priznaju se troškovi za plaće ako im zbog smrti broj korisnika padne ispod šest

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike birokratski navodi da iznimke nisu moguće.

Faktograf.hrMatea Grgurinovic

SEE CHECK

Secrets of Antarctica: gloves, souvenirs and restricted areas

<p>Original article (in Serbian) was published on 21/06/2022 The content of a video from the YouTube account “Secret World”, which talks about the interesting things about Antarctica, was suspicious to one of our readers, who thought that some information from the video was incorrect. The editors of…

SEE CheckFake News Tragač (Serbia)

Hysteria on social networks in anticipation of the Pride Parade in September

<p>Original article (in Serbian) was published on 08/06/2022 In September, Europride – the European Pride Parade – should be held in Belgrade, which a significant part of the public in Serbia does not welcome. In recent days, activity against this event has increased on social networks – petitions f…

SEE CheckRaskrikavanje.rs (Serbia)

Contrary to claims on social media, the war in Ukraine is affecting global supply and prices

<p>Original article (in Bosnian) was published on 15/07/2022 Manipulative posts are being shared on social networks, trying to show that the war in Ukraine did not affect the global increase in food and oil prices. On May 18, a picture of a world map with Ukraine colored in red was published on Edi…

SEE CheckRaskrinkavanje.ba (BiH)

PROČITALE SMO

The Dangerous Populist Science of Yuval Noah Harari ❧ Current Affairs

<p>The best-selling author is a gifted storyteller and popular speaker. But he sacrifices science for sensationalism, and his work is riddled with errors.</p>

Current AffairsCurrent Affairs

The great gas turbine blame game

The diplomatic dust-up over a pipeline component has devolved into a finger-pointing mess.

POLITICOAmerica Hernandez

The volcanic eruption in Alaska that rocked ancient Egypt » Yale Climate Connections

Researchers link an eruption in the Aleutian Islands to Nile flood failures during Cleopatra’s reign.

Yale Climate ConnectionsJennifer Marlon, Joseph Manning

P.S. Imate sugestiju, kritiku ili prijedlog teme za neki budući broj F-zina? Pišite nam na [email protected] ili odgovorite direktno na ovaj newsletter. Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje.

Ako vam F-zin slijeće u Gmail i nalazite ga pod tabom Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” kada vam se prikaže pitanje želite li da vam naš newsletter svaki put dolazi u Primary inboks.

F-zin | Faktografov newsletter | Politika privatnosti

Vaša privatnost nam je važna!