8 min read

F-zin #9 Izmjene ZOR-a: Koliko vrijedi rad naroda?

U ovo doba godine sve se vrti oko stola. Vrte se tako oko njega Vlada i socijalni partneri, ne bi li se dogovorili kako još jednom izmijeniti Zakon o radu (ZOR). U tri desetljeća ovo je četvrta izmjena ZOR-a.
F-zin #9 Izmjene ZOR-a: Koliko vrijedi rad naroda?

Drage čitateljice i čitatelji,

u ovo doba godine sve se vrti oko stola. Vrte se tako oko njega Vlada i socijalni partneri, ne bi li se dogovorili kako još jednom izmijeniti Zakon o radu (ZOR). U tri desetljeća ovo je četvrta izmjena ZOR-a.

Pandemija Covida-19 predstavljena je kao okidač za aktualne izmjene. Štoviše, Vlada Andreja Plenkovića je krajem ožujka 2020. godine pripremila zakon koji je trebao privremeno suspendirati dio odredbi Zakona o radu. Oštra reakcija domaćih sindikata, kao i pismo Europske konfederacije sindikata, natjerali su Vladu da od plana odustane u svega dva dana. Ipak, ideja izmjene ZOR-a opstaje, prvenstveno pod izlikom regulacije rada od kuće, platformskog rada i rada na određeno – Hrvatska, naime, s udjelom takvih ugovora od 25%, neslavno prednjači među članicama EU-a. Predložene izmjene, međutim, zadiru puno dublje.

ilustracija: Faktograf.hr

ŠIRA SLIKA

Krajem listopada za stol su sjeli Vlada, predstavnici triju sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), kako bi, nakon 20 mjeseci konzultacija, krenuli raspravljati o nacrtu prijedloga novog Zakona o radu. Prema najavama Vlade, novi zakon na snagu bi trebao stupiti sredinom 2022. godine.

Ministarstvo rada predlaže Zakon o radu kojim se smanjuju radnička prava
Iz Vlade su tvrdili kako nam treba novi ZOR da se urede platformski rad, rad od kuće i rad na određeno vrijeme. Ali to nisu jedine promjene u predloženom tekstu zakona.

Nedavno osnovana inicijativa sindikata, političkih stranake i udruga 'Za radnički ZOR' tvrdi da je proces donošenja novog Zakona o radu netransparentan jer isključuje zainteresiranu javnost – prvi prijedlog Izmjena i dopuna ZOR-a dostavljen je, kazali su, samo reprezentativnim središnjicama, umjesto da je objavljen javno.

“Smatramo da je neprihvatljivo da se javnost o ovom drži u mraku. Ovo je Zakon koji se piše u tajnosti već više od 20 mjeseci, jer HDZ pod isprikom pandemije želi dodatno derogirati radnička prava”, izjavila je krajem studenog saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović ispred spomenute inicijative.

Ministarstvo rada predlaže Zakon o radu kojim se smanjuju radnička prava
Iz Vlade su tvrdili kako nam treba novi ZOR da se urede platformski rad, rad od kuće i rad na određeno vrijeme. Ali to nisu jedine promjene u predloženom tekstu zakona.

Po čemu se u tom "mraku", kako navodi Peović, tapka? Nacrtom prijedloga novog zakona predloženo je smanjenje plaćenog dopusta, povećanje ukupnog broja prekovremenih sati koje radnik tijekom godine smije odraditi, kao i ukidanje mogućnosti otpremnine za radnika koji je stekao uvjete za starosnu mirovinu. Izmjenama se udara i na sindikate – Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predlaže da sindikalni povjerenici i povjerenice budu zaštićeni od otkaza samo dok obnašaju tu dužnost.

U kontekstu rada na određeno, predlaže se ukidanje izuzetka koji je uveden izmjenom ZOR-a prije sedam godina – da prvi ugovor može trajati i duže od tri godine. Ukupno trajanje svih ugovora, prema novom ZOR-u, neće smjeti biti duže od tri godine.

Također, poslodavac s radnicom ili radnikom više neće moći ugovoriti plaću u neto iznosu, a uređuje se i pravo radnika na nedostupnost nakon radnog vremena, odnosno tijekom korištenja prava na odmore i dopuste. Ipak, to neće biti zakonom zajamčeno pravo, a toliko je izuzetaka da će ga tek rijetki moći ugovoriti.

Novim zakonom pokušava se regulirati rad putem digitalnih platformi te bolje propisati odredbe za rad od kuće – uvodi se, među ostalim, obaveza nadoknade troškova radnica i radnika koji rade na izdvojenom radnom mjestu.

Rad od kuće izlika je za dublje prekrajanje Zakona o radu
Vlada, kao što je HDZ najavio svojim predizbornim programom „Sigurna Hrvatska“, kreće u izmjene Zakona o radu. No, iako se u javnosti za sada govori isključivo o regulaciji rada na izdvojenom radnom mjestu, odnosno rada od kuće (Jutarnji list), u planu je sveobuhvatnije otvaranje radnog zakonodavstv…

Rad od kuće povlači za sobom i temu rada u kući. U pandemijskim uvjetima u kojima živimo rad od kuće i kućanski rad stopili su se u jednu amorfnu masu rada. Prema istraživanju "Utjecaj rodne podjele obiteljskih obveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena", 83% rutinskih kućanskih poslova obavljaju žene. Iako kućanski rad nije uputno regulirati Zakonom o radu, Covid-19 vratio je temu dvostruke opterećenosti žena na dnevni red. Nedavno je u Srbiji na snagu stupio Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji neplaćeni kućanski rad prepoznaje kao posebnu kategoriju, iako se efektivno svodi na obvezivanje države da statistički prati kućanski rad i vrednuje ga prema specifičnoj metodologiji. Pitanje je, kako navodi Ankica Čakardić u razgovoru za Novosti, na koji će se način taj rad precizno "mjeriti" i kako će mu se određivati vrijednost. Dodaje i da je riječ o dvosjeklom maču: s jedne strane, taj se "nevidljivi" rad napokon prepoznaje, ali povijest nas uči da je svaka regulacija kućanskog rada u uvjetima kapitalističkog načina proizvodnje žene dodatno pogurala u sferu kućanstva – budući da za taj rad dobivaju određenu materijalnu kompenzaciju, dio žena ne izlazi na tržište rada gdje su ionako u nepovoljnijem položaju. Hrvatska, izgleda, i dalje nije spremna niti prepoznati taj rad.

Baš kao što je ograničena definicija rada, ograničena je i vizija regulacije radnih odnosa. Nacrt prijedloga novog Zakona o radu ne gleda u budućnost kada su u pitanju dugo najavljivani trendovi ubrzane automatizacije sve većeg broja radnih mjesta. Hoće li se to regulirati i kako, što će biti s onima čija će radna mjesta u narednim godinama nestati – pitanja su na koja zakonodavac niti ne pokušava dati odgovor. Izmjene radnog zakonodavstva tako se u konačnici svode samo na smanjenje zakonske zaštite radnika i radnica.

Platformski rad u Hrvatskoj regulirat će se izmjenama Zakona o radu
Platformski rad preko Ubera, Wolta i sličnih aplikacija u Hrvatskoj je iskusilo 10,7 posto populacije. Kao i u većini zemalja EU, ti radnici nemaju prava koja proizlaze iz rada.
Europska komisija iznijela prijedlog protiv lažnog samozapošljavanja platformskih radnika
Direktiva bi radnicima digitalnih platformi omogućila radna prava i socijalne naknade.
ilustracija: Faktograf.hr

SEE CHECK

Conspiracy theory: Former Chancellor Sebastian Kurz and the fictional rejection of “medical apartheid” in Austria
<p>After Sebastian Kurz resigned from the position of Chancellor of Austria, a claim appeared on social networks that the reason for that was his “refusal to participate in medical apartheid”.</p>
The tabloids assessed the text of the Croatian website about the protests as their wish to “set Serbia on fire”
<p>“CROATS WANT SERBIA TO BURN! They are leading a media campaign for Cumet’s and Zelenovic’s thugs”, several tabloids announced yesterday.</p>
How Orban’s promo video became “proof” that the pandemic is staged
<p>A video recorded from the window of the building is circulating on social networks, showing a team with cameras and microphones following three medical workers on the street who are getting out of the ambulance and heading along the sidewalk, pushing the hospital wheelchair.</p>

HITOVI MJESECA

Hoće li Hrvatska iskoristiti potencijal geotermalnih voda?
Ako su prethodno desetljeće obilježila ulaganja u vjetroelektrane i solarne panele, ono nadolazeće svakako će obilježiti eksploatacija geotermalnih izvora.
Proračun ne uzima u obzir da je zdravstvo bolesnik kojeg treba liječiti
Reforma bi se mogla događati tek na kraju mandata aktualne Vlade, a u međuvremenu će se gomilati dugovi pa potom gasiti vatre.
Hoće li Hrvatska iskoristiti potencijal geotermalnih voda?
Ako su prethodno desetljeće obilježila ulaganja u vjetroelektrane i solarne panele, ono nadolazeće svakako će obilježiti eksploatacija geotermalnih izvora.

P.S. Imate sugestiju, kritiku ili prijedlog teme za neki budući broj F-zina? Pišite nam na [email protected] ili odgovorite direktno na ovaj newsletter. Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje.

Ako vam F-zin slijeće u Gmail i nalazite ga pod tabom Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” kada vam se prikaže pitanje želite li da vam naš newsletter svaki put dolazi u Primary inboks. Hvala!

F-zin newsletter – Politika privatnosti

Vaša privatnost nam je važna!