Dec 27, 2021 8 min read

F-zin #7: Izmjene ZOR-a – koliko vrijedi rad naroda?

U ovo doba godine sve se vrti oko stola. Vrte se tako oko njega Vlada i socijalni partneri, ne bi li se dogovorili kako još jednom izmijeniti Zakon o radu (ZOR). U tri desetljeća ovo je četvrta izmjena ZOR-a.

Drage čitateljice i čitatelji,

u ovo doba godine sve se vrti oko stola. Vrte se tako oko njega Vlada i socijalni partneri, ne bi li se dogovorili kako još jednom izmijeniti Zakon o radu (ZOR). U tri desetljeća ovo je četvrta izmjena ZOR-a.

Pandemija Covida-19 predstavljena je kao okidač za aktualne izmjene. Štoviše, Vlada Andreja Plenkovića je krajem ožujka 2020. godine pripremila zakon koji je trebao privremeno suspendirati dio odredbi Zakona o radu. Oštra reakcija domaćih sindikata, kao i pismo Europske konfederacije sindikata, natjerali su Vladu da od plana odustane u svega dva dana. Ipak, ideja izmjene ZOR-a opstaje, prvenstveno pod izlikom regulacije rada od kuće, platformskog rada i rada na određeno – Hrvatska, naime, s udjelom takvih ugovora od 25%, neslavno prednjači među članicama EU-a. Predložene izmjene, međutim, zadiru puno dublje.

ŠIRA SLIKA

Krajem listopada za stol su sjeli Vlada, predstavnici triju sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), kako bi, nakon 20 mjeseci konzultacija, krenuli raspravljati o nacrtu prijedloga novog Zakona o radu. Prema najavama Vlade, novi zakon na snagu bi trebao stupiti sredinom 2022. godine.

Nedavno osnovana inicijativa sindikata, političkih stranake i udruga 'Za radnički ZOR' tvrdi da je proces donošenja novog Zakona o radu netransparentan jer isključuje zainteresiranu javnost – prvi prijedlog Izmjena i dopuna ZOR-a dostavljen je, kazali su, samo reprezentativnim središnjicama, umjesto da je objavljen javno.

“Smatramo da je neprihvatljivo da se javnost o ovom drži u mraku. Ovo je Zakon koji se piše u tajnosti već više od 20 mjeseci, jer HDZ pod isprikom pandemije želi dodatno derogirati radnička prava”, izjavila je krajem studenog saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović ispred spomenute inicijative.

Po čemu se u tom "mraku", kako navodi Peović, tapka? Nacrtom prijedloga novog zakona predloženo je smanjenje plaćenog dopusta, povećanje ukupnog broja prekovremenih sati koje radnik tijekom godine smije odraditi, kao i ukidanje mogućnosti otpremnine za radnika koji je stekao uvjete za starosnu mirovinu. Izmjenama se udara i na sindikate – Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predlaže da sindikalni povjerenici i povjerenice budu zaštićeni od otkaza samo dok obnašaju tu dužnost.

U kontekstu rada na određeno, predlaže se ukidanje izuzetka koji je uveden izmjenom ZOR-a prije sedam godina – da prvi ugovor može trajati i duže od tri godine. Ukupno trajanje svih ugovora, prema novom ZOR-u, neće smjeti biti duže od tri godine.

Također, poslodavac s radnicom ili radnikom više neće moći ugovoriti plaću u neto iznosu, a uređuje se i pravo radnika na nedostupnost nakon radnog vremena, odnosno tijekom korištenja prava na odmore i dopuste. Ipak, to neće biti zakonom zajamčeno pravo, a toliko je izuzetaka da će ga tek rijetki moći ugovoriti.

Novim zakonom pokušava se regulirati rad putem digitalnih platformi te bolje propisati odredbe za rad od kuće – uvodi se, među ostalim, obaveza nadoknade troškova radnica i radnika koji rade na izdvojenom radnom mjestu.

Rad od kuće povlači za sobom i temu rada u kući. U pandemijskim uvjetima u kojima živimo rad od kuće i kućanski rad stopili su se u jednu amorfnu masu rada. Prema istraživanju "Utjecaj rodne podjele obiteljskih obveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena", 83% rutinskih kućanskih poslova obavljaju žene. Iako kućanski rad nije uputno regulirati Zakonom o radu, Covid-19 vratio je temu dvostruke opterećenosti žena na dnevni red. Nedavno je u Srbiji na snagu stupio Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji neplaćeni kućanski rad prepoznaje kao posebnu kategoriju, iako se efektivno svodi na obvezivanje države da statistički prati kućanski rad i vrednuje ga prema specifičnoj metodologiji. Pitanje je, kako navodi Ankica Čakardić u razgovoru za Novosti, na koji će se način taj rad precizno "mjeriti" i kako će mu se određivati vrijednost. Dodaje i da je riječ o dvosjeklom maču: s jedne strane, taj se "nevidljivi" rad napokon prepoznaje, ali povijest nas uči da je svaka regulacija kućanskog rada u uvjetima kapitalističkog načina proizvodnje žene dodatno pogurala u sferu kućanstva – budući da za taj rad dobivaju određenu materijalnu kompenzaciju, dio žena ne izlazi na tržište rada gdje su ionako u nepovoljnijem položaju. Hrvatska, izgleda, i dalje nije spremna niti prepoznati taj rad.

Baš kao što je ograničena definicija rada, ograničena je i vizija regulacije radnih odnosa. Nacrt prijedloga novog Zakona o radu ne gleda u budućnost kada su u pitanju dugo najavljivani trendovi ubrzane automatizacije sve većeg broja radnih mjesta. Hoće li se to regulirati i kako, što će biti s onima čija će radna mjesta u narednim godinama nestati – pitanja su na koja zakonodavac niti ne pokušava dati odgovor. Izmjene radnog zakonodavstva tako se u konačnici svode samo na smanjenje zakonske zaštite radnika i radnica.

SEE CHECK

HITOVI MJESECA

P.S. Imate sugestiju, kritiku ili prijedlog teme za neki budući broj F-zina? Pišite nam na [email protected] ili odgovorite direktno na ovaj newsletter. Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje.

Ako vam F-zin slijeće u Gmail i nalazite ga pod tabom Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” kada vam se prikaže pitanje želite li da vam naš newsletter svaki put dolazi u Primary inboks. Hvala!

Vaša privatnost nam je važna!