F-zin #9: Polje i privreda

Drage čitateljice i čitatelji,

još jednom se mijenja Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Jedan od glavnih razloga je činjenica da sljedeće godine ističe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima. Izmjenama zakona predviđeno je da nitko neće moći prodati zemljište ako ga najprije ne ponudi državi, tj. Ministarstvu poljoprivrede, po tržišnoj cijeni.

Cijena hektara obradivog zemljišta u Hrvatskoj je 2020. godine iznosila 344o eura. Najniža je to cijena u Europskoj uniji, iako, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene oranica, livada i pašnjaka u Hrvatskoj rastu od ulaska u EU. Poljoprivredno zemljište najskuplje je u Nizozemskoj – 2019. je cijena hektara obradivog zemljišta iznosila 69.632 eura.

Sabor o predloženim izmjenama zakona tek treba raspravljati, a u petak je sa 77 glasova "za" i 47 "protiv" izglasana Strategija poljoprivrede do 2030. godine – dokument koji bi trebao definirati okvire razvoja poljoprivrede u narednim godinama.

Izmjenama zakona Vlada se priprema za kraj moratorija na prodaju zemljišta strancima

Poljoprivredno zemljište nitko neće moći prodati ako ga najprije ne ponudi državi, odnosno Ministarstvu poljoprivrede, po tržišnoj cijeni.

Faktograf.hrGabrijela Galić

ŠIRA SLIKA

Pandemija Covida-19 poremetila je tokove globalnog gospodarstva, što uključuje i tržište prehrambenih namirnica. Klimatska kriza iz godine u godinu nanosi sve više štete poljoprivrednicima. U Ukrajini, koja spada među vodeće proizvođače hrane u Europi, bijesni rat. To su uvjeti u kojima hrvatski političari vode slabo zapaženu raspravu o budućnosti domaće poljoprivrede.

Ugovorom o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji dogovoreno je prijelazno razdoblje od 7 godina tijekom kojih je vrijedila zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta državljanima drugih članica EU-a. Europska komisija 2020. godine usvojila je odluku kojom je prijelazno razdoblje produženo za 3 godine. Moratorij prestaje vrijediti 30. lipnja 2023. godine.

Prijelazno razdoblje utvrđeno je radi sprečavanja rasta cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nakon pristupanja EU, do kojega bi moglo doći zbog veće kupovne moći državljana bogatijih zemalja članica. Time bi se otežalo stjecanje poljoprivrednog zemljišta za hrvatske poljoprivrednike i usporilo nužno restrukturiranje poljoprivrednog sektora, pojašnjeno je iz resornog ministarstva 2020. godine. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković tada je kazala:

"Kupovna moć hrvatskih građana se podiže i mislimo da u ove tri godine, uz određene izmjene programa pa čak i regulative koje se odnosi na zemljište, možemo osigurati ravnopravan položaj hrvatskih građana i poljoprivrednika, tj. stanovnika ruralnih prostora."

Nakon tri godine, međutim, naš je životni standard, prema podacima Eurostata, drugi najgori u Europskoj uniji (nakon Bugarske). Cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj rastu (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8), ali su i dalje najniže u Europskoj uniji.

Kvaliteta života u Hrvatskoj je puno gora nego što ministar Aladrović misli

Ministar Josip Aladrović kaže da je Hrvatska fenomenalna za život. Statistički podaci pokazuju da to nije točno, barem ako se uspoređujemo s ostalim članicama Europske unije.

Faktograf.hrMelita Vrsaljko

Ako netko želi poljoprivredno zemljište prodati strancima, najprije će ga morati ponuditi Ministarstvu poljoprivrede po tržišnoj cijeni. Najveća je to novina predložena izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je Vlada u Sabor uputila početkom veljače. Resorno ministarstvo, kako je predviđeno izmjenama zakona, bit će dužno u roku od 30 dana od zaprimanja pisane ponude prodavatelja obavijestiti prihvaća li ponudu ili ne. Ako se u tom roku ministarstvo ne očituje, vlasnik zemljište može prodati na slobodnom tržištu, ali ne po cijeni nižoj od one ponuđene državi.

Iako moratorij još nije istekao, to ne znači da strani državljani ne obrađuju i ne posjeduju zemljište u Hrvatskoj. Država u vlasništvu ima 808.009 hektara poljoprivrednog zemljišta, a svaki treći hektar tog zemljišta dan je u koncesiju, zakup ili privremeno raspolaganje. Svaki osmi hektar državnog zemljišta danog u privremeni zakup ili koncesiju drže stranci koji žive u Hrvatskoj, odnosno kompanije koje su prešle u strano vlasništvo.

Stranci obrađuju 12,8 posto ukupno zakupljenog državnog zemljišta

Svaki osmi hektar državnog poljoprivrednog zemljišta danog u privremeni zakup ili koncesiju u rukama je stranaca koji žive u Hrvatskoj, odnosno kompanija koje su prešle u strano vlasništvo. No, u vlasništvu stranih privatnih ili fizičkih osoba državnog zemljišta nema jer je takva prodaja zabranjena.…

Faktograf.hrGabrijela Galić

I dok Sabor tek treba raspravljati o konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u petak je izglasana Strategija poljoprivrede do 2030. godine. Oporba je Strategiji zamjerila pretjeranu općenitost, tvrdili su da je primjenjiva u bilo kojoj državi, da je nedorečena i da se svodi na "lijepe želje".

HITOVI MJESECA

Američka (ne)spremnost za ukrajinski kaos

Dok republikanci i demokrati odmjeravaju koliko će ukrajinska kriza utjecati na izbore, Biden smišlja kako kazniti Putina.

Faktograf.hrSanja Despot

Vlada mora odobriti postupak protiv aktualnih ministara, ali u kasnijoj fazi i za djela s manjom štetom

Nije postojala zakonska obaveza da se premijera unaprijed izvijesti da se protiv članova njegove vlade pokreću procesi.

Faktograf.hrSanja Despot

Tijekom pandemije značajno porasle štete prouzročene kibernetičkim kriminalom

U 2019. zabilježena je šteta u iznosu od 4.799.195 kuna, u 2020. u iznosu od 40.125.656, a u prošloj godini od čak 77.816.990 kuna.

Faktograf.hrMatea Grgurinovic

SEE CHECK

The war that begins every day: How the media in the region report on tensions in Ukraine

<p>In recent weeks, the media, tabloids, numerous analysts and individuals on social networks have focused on the events in Ukraine. As tensions between Russia and Ukraine grow, so does the number of “predictions” about conflicts. According to some regional media and analysts, the war has started se…

SEE CheckRaskrinkavanje.ba (BiH)

Pridružite se i našoj Viber grupi "Netačno i točka". Grupu je pokrenula SEE Check mreža koja okuplja regionalne portale za provjeru činjenica: Raskrinkavanje.ba (BiH), Raskrinkavanje.me (Crna Gora), Raskrikavanje.rs (Srbija), Fakenews.rs (Srbija), Razkrinkavanje.si (Slovenija) i Faktograf.hr (Hrvatska). Naše redakcije redovno prate, analiziraju i ocjenjuju netočne tvrdnje koje kruže regionalnim portalima i društvenim mrežama. S vama ćemo u ovoj grupi dijeliti one najzanimljivije. Pratite nas, informirajte se i ne nasjedajte na dezinformacije!

BEKSTEJDŽ

U prvim satima ruske invazije na Ukrajinu, pažljivo su se analizirali video zapisi i fotografije koje su se dijelile u ruskim medijima i temeljem kojih se tvrdilo da je Ukrajina prva napala, a Rusija tek odgovorila na napad. Informirajte se o metodama koje novinarke i novinari te drugi istraživači koriste kako bi utvrdili jesu li fotografije i video zapisi činjenično točni te koriste li se u ispravnom kontekstu.

How to spot video and photo fakes as Russia invades Ukraine - Poynter

A look at the techniques that journalists and other investigators use to verify whether images and videos are real and in accurate context.

PoynterAl Tompkins

PROČITALE SMO

Climate Change: Journalism’s Greatest Challenge

Green Templeton Lecture by Wolfgang BlauOxford University, February 3rd, 2022 (Japanese version)

MediumWolfgang Blau

Our Solar System in True Color Is Really Something Else

Venus is white. So is the sun. They’re beautiful anyway.

The AtlanticMarina Koren

The hacked account and suspicious donations behind the Canadian trucker protests

The jumble of misinformation, online fundraising groups and amplification from right-wing political figures suggests there’s more to these protests than meets the eye.

Grid NewsAnya van Wagtendonk

P.S. Imate sugestiju, kritiku ili prijedlog teme za neki budući broj F-zina? Pišite nam na [email protected] ili odgovorite direktno na ovaj newsletter. Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje.

Ako vam F-zin slijeće u Gmail i nalazite ga pod tabom Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” kada vam se prikaže pitanje želite li da vam naš newsletter svaki put dolazi u Primary inboks.

F-zin - Faktografov newsletter - Politika privatnosti

Vaša privatnost nam je važna!