F-zin #29: Administriranje nepogode
Drage čitateljice i čitatelji,
vrijeme je od branja maslina. Ali ne i za jedan dio Šibensko-kninske županije, koju su u godinu dana poharala dva velika požara: požar na području šibenskih naselja Zatona i Rasline i Grada Vodica iz 2022. godine te požar koji je ovo ljeto buknuo u naselju Grebaštica.
Od prvog požara prošlo je više od godinu dana, a šteta je prijavljena sukladno zakonskim rokovima i procedurama. Ipak, oni koji su na području naselja Zaton i Raslina prijavili štetu na višegodišnjim poljoprivrednim nasadima kao što su masline i loze, odštete još čekaju. Na području Grada Šibenika odštete su zasad isplaćene samo za oštećene građevine, dok je poljoprivrednicima Grada Vodica namijenjen sitan iznos.
Kako u Hrvatskoj izgleda sustav odšteta od posljedica prirodnih nepogoda? Koje prirodne nepogode u Hrvatskoj izazivaju najviše štete? Koliko prirodne nepogode, koje će uslijed klimatskih promjena biti sve češće i razornije, ugrožavaju Hrvatsku? Čini li Hrvatska dovoljno da se prilagodi?
ŠIRA SLIKA
Prirodne nepogode Hrvatsku su koštale tri milijarde eura u posljednjih 12 godina. Podaci su to Ministarstva financija, koje vodi Registar šteta - digitalnu bazu podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda. Prirodne nepogode zakonski su definirane kao iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim i drugim uzrocima, a koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve te gubitak ili štetu vezanu za imovinu, javnu infrastrukturu i okoliš. Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda uređuje kriterije i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode.
Požar u Zatonu i Raslini te na području grada Vodica planuo je 13. srpnja 2022. godine i opustošio više od tri tisuće hektara površine, dobrim dijelom i poljoprivredne površine. Izgorjelo je desetak obiteljskih kuća, gospodarski objekti, kao i vozila. Sljedećeg dana šibenski gradonačelnik, HDZ-ov Željko Burić zatražio je proglašenje stanja velike nesreće za područje zahvaćeno požarom.
Župan Marko Jelić iz novoosnovane stranke AP - Akcija za promjene istog je dana Odluku o stanju velike nesreće i donio, a 25. srpnja donio je Odluku o proglašenju prirodne nepogode.
Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu, ako je prirod umanjen najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto. Ako prirodna nepogoda zahvati dvije ili više županija ili čitavu državu, prirodnu nepogodu proglašava Vlada.
Proglašenjem prirodne nepogode počinje teći zakonski rok za prijavu šteta, nakon čega na scenu stupaju gradska, odnosno općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
Šibensko gradsko povjerenstvo 11. kolovoza objavilo je da je štetu prijavilo više od 350 fizičkih i pravnih osoba te da prva procijenjena šteta iznosi više od 117 milijuna kuna. Najvišu štetu prijavile su Hrvatske šume, više od 50 milijuna kuna.
Iznos konačne štete, prema Zakonu, utvrđuje se temeljem izvida na terenu i dostavlja županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Osim što unose prve i konačne procjene štete u registar šteta, gradska, odnosno općinska povjerenstva raspoređuju sredstva pomoći.
Zadaća županijskih povjerenstva je utvrditi konačnu procjenu štete te je putem Registra šteta proslijediti Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Konačnu procjenu štete od elementarnih nepogoda temeljem podataka iz Registra šteta potvrđuju nadležna ministarstva.
Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda imenuje Hrvatski sabor, a sjedište mu je Ministarstvo financija.
Konačna procijenjena šteta od požara za Grad Šibenik iznosila je oko 23 milijuna kuna, a za Grad Vodice oko 12 milijuna kuna. Vlada je 22. prosinca prošle godine donijela Odluku o dodjeli sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2022. godini i dijelom u 2021. godini. Gradu Šibeniku dodijeljeno je oko 52 tisuće kuna za naknadu šteta nastalih na građevinskim objektima na kojima su štete veće od 60 posto. Vodicama je dodijeljeno oko 13 tisuća kuna za štetu nastalu na prinosima u poljoprivredi veću od 60 posto. Župan je 28. prosinca 2022. donio Odluku prema kojoj se oko 54 tisuće kuna dodijeljuje vlasnicima 13 oštećenih objekata.
Kako je prva procjena štete od oko 117 milijuna kuna postala konačna procjena od oko 55 milijuna kuna, a kako su milijuni pretvoreni u odštetu u iznosu od oko 65 tisuća kuna? Što je sa štetom na višegodišnjim nasadima na području Grada Šibenika koje su prijavili oštećenici upisani u Registar poljoprivrednika? Odgovore na ta pitanja nemamo.
Ovdje treba napomenuti i to da ovako izgleda sustav kada se predstavnici vlasti uspiju dogovoriti. Kako izgleda kada to nije slučaj, upravo promatramo u Osijeku, mada se situacija odnosi na problem oko proglašenja ekološke katastrofe, a ne prirodne nepogode - prirodnu nepogodu proglašava županija, a ekološku katastrofu Vlada. Početkom listopada u krugu postrojenja za obradu plastike Drava International d.o.o. u osječkom prigradskom naselju Brijest izbio je golemi požar, o čemu smo pisali na Faktografu (1, 2, 3). Gusti kancerogeni dim proširio se prema selima jugozapadno od Brijesta. Osječko-baranjski župan iz redova HDZ-a Ivan Anušić proglasio je stanje velike nesreće te Vladi poslao zahtjev o proglašenju ekološke katastrofe, što je učinio i osječki gradonačelnik, HDZ-ov Ivan Radić. Odgovor Vlade još se čeka, što je potaknulo nagađanja o neslaganjima u HDZ-u.
Suša odnosi milijarde
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, u posljednjih 50 godina prirodne nepogode u svijetu sve su češće, uzrokuju sve više štete, ali manje smrtnih slučajeva. Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), prirodne nepogode i vremenski ekstremi koji nastaju kao posljedica klimatskih promjena u posljednjih 50 godina uzrokovali su štetu u visini od oko 650 milijardi eura u zemljama članicama EU-a. Samo prošle godine, prirodne nepogode koštale su zemlje članice oko pedeset milijardi eura.
Iako smo sustav odšteta prikazali na slučaju požara, za Hrvatsku je najpogubnija suša. U radu ‘Pregled ekonomskih šteta kao posljedica prirodnih nepogoda u poljoprivredi’ autori sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta analiziraju podatke Ministarstva financija iz Registra šteta. Navode da se najveći udio šteta odnosi na sušu - 33,67 posto.
Prema izvješću EEA iz 2018. godine Hrvatska je, uz Češku i Mađarsku, jedna od 3 europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na BDP. Država, međutim, još nema jasan plan. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu usvojena je prije nekoliko godina, ali još nije donesen Akcijski plan koji definira konkretne mjere.
Melita Vrsaljko
RAT NA BLISKOM ISTOKU
Faktograf će tijekom najnovije eskalacije na Bliskom istoku voditi live blog kako bi našim čitateljima i čitateljicama sve relevantne informacije bile dostupne na jednom mjestu, prema kronološkom redoslijedu objave.
Otkako se rasplamsao sukob između Izraela i Hamasa, digitalno okruženje vrvi lažnim video isječcima, neautentičnim dokumentima i fabriciranim izjavama političara.
Anja Vladisavljević
HITOVI MJESECA
Ana Benačić
Petar Vidov
Ana Benačić
KLIMATSKE PRIČE
Ana Benačić
Matea Grgurinovic
Melita Vrsaljko
Ovaj broj F-zina sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Zanima vas dublji uvid u rad Hrvatskog sabora? Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.
Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da newsletter stiže u Primary inboks.
Member discussion