F-zin #28: Masovni turizam - od odmora do otpora
Drage čitateljice i čitatelji,
u kasno ljeto diljem Mediterana odjekuju lokalne inačice dalmatinskog vapaja - “ajte ća”. Frustracija zbijena u te dvije riječi nagomilana je kroz desetljeća. Neminovno je da je u turističkim žarištima životni standard narastao, ali imperativ neograničenog rasta, kao uvijek, ima svoje žrtve. U ovom slučaju žrtvovani su okoliš i kvaliteta života lokalnog stanovništva.
Masovni turizam danas je sinonim za privatizaciju javnih površina, uzurpaciju pomorskog dobra, urušavanje komunalne infrastrukture, loše uvjete rada u turističkim djelatnostima, nerealne cijene nekretnina radi apartmanizacije, pad kupovne moći lokalnog stanovništva, devastaciju okoliša i bioraznolikosti, kao i socio-kulturnog identiteta lokalnih zajednica. Stoga u najpopularnijim turističkim destinacijama već godinama ključa otpor. Posljedice masovnog turizma postaju bitna tema u vrijeme izbora, razlog za glasnu pobunu i prosvjede.
Svjetski dan turizma prilika je da se promotri šira slike fenomena koji utječe na društva i prirodu diljem svijeta. Što je masovni turizam? Kada i gdje je nastao? Koji su preduvjeti za njegov razvoj i pod koju se cijenu razvija?
ŠIRA SLIKA
Masovni turizam pojam je za skupna i organizirana putovanja s ciljem odmora i rekreacije. Podrazumijeva paket-aranžmane turističkih agencija, odnosno standardiziranu ponudu dostupnu velikom broju ljudi.
Masovni turizam razvija se nakon Drugog svjetskog rata uslijed porasta kupovne moći i napretka na području radničkih prava, odnosno zahvaljujući plaćenom godišnjem odmoru. Drugi važan napredak vezan je za prijevoz, odnosno popularizaciju zračnog i željezničkog prijevoza, kao i automobilskog, koji je posebno važan za naše područje.
Prva meta masovnog turizma bile su Italija i Španjolska, pedesetih godina 20. stoljeća. Sedamdesetih i osamdesetih godina turisti su pohrlili na obale Cipra, Grčke, Jugoslavije, Malte i Portugala. Masovni turizam potom se širi na Egipat, Maroko, Tunis, zatim Izrael i ostatak istočnog Mediterana. Sve dostupniji letovi popularizirali su i udaljene destinacije, kao što su Indonezija, Maldivi ili Tajland.
Čini se da će sličnim redoslijedom rasti i otpor prema posljedicama masovnog turizma. Na lokalnim izborima održanima u Španjolskoj na proljeće ove godine, prekomjerni turizam bio je jedna od glavnih tema. Natpisi “Turisti, idite doma” ili “Turizam ubija kvartove” nicali su diljem Barcelone, koja je među prvim gradovima Europe zabranila kratkoročno iznajmljivanje. U Barceloni, naime, od 2021. godine nije dozvoljeno iznajmljivati apartman na period kraći od 31 dan.
U Hrvatskoj se, pak, o turizmu još uvijek priča poglavito u brojkama, o broju ulazaka u zemlju ili broju noćenja. O kvaliteti života lokalnog stanovništva pod teretom masovnog turizma govori se tek sporadično, kao na primjer ovo ljeto u Splitu, koji je uveo kazne za “nedolično” ponašanje turista. Konkretnijeg otpora lokalnog stanovništva, međutim, zasad nema.
Općepoznata je činjenica da je hrvatsko gospodarstvo pretjerano ovisno o turizmu. A turizam je prevrtljiva djelatnost, što je najbolje pokazala 2020. godina, kada je pandemija Covida-19 prepolovila broj turista na Jadranu.
Kada ekonomija do te mjere ovisi o prirodnom bogatstvu, onda je valjda ključno ta prirodna bogatstva očuvati. Međutim, u Hrvatskoj turizam ugrožava i zaštićene kutke prirode, kao što su nacionalni parkovi. U najljepšim lukama grade se marine, turistički smještajni kapaciteti niču nauštrb prirode, zaobilaze se prostorni planovi, ne preispituju se posljedice kruzing industrije na okoliš i zdravlje. Ugrožava se lokalni način života radi prilagodbe turizmu, premda je upravo taj način života dijelom ono što turiste privlači na Jadran.
Na koncu, klimatska kriza nosi sve ekstremnije vremenske prilike, što će značajno utjecati na turistička kretanja. U Španjolskoj su intenzivni toplinski valovi ovo ljeto odnijeli stotine života, a grčke otoke Rodos i Krf, popularne mediteranske turističke destinacije, poharali su požari. Pitanje je koliko dugo će turisti moći ignorirati posljedice klimatske krize na sve toplijem Mediteranu. Masovni turizam odavno nije ekološki održiv, a klimatske promjene uskoro bi ga mogle učiniti i nefunkcionalnim. Visoke temperature i učestali vremenski ekstremi obeshrabrit će dio turista od posjete obalama Mediterana. Hrvatska bi, zbog svoje gotovo monokulturne ovisnosti o turizmu, mogla biti posebno pogođena.
Desetljeća koja slijede utoliko bi trebala biti razdoblje prilagodbe. Od početka ove godine u Hrvatskoj na snazi je Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Strategija kao cilj, među ostalim, ističe kvalitetu i dobrobit lokalnog stanovništva. Ako se njih pita, preopterećenost infrastrukture, pogotovo prometne, velik je problem. Problem koji bi se mogao riješiti jačanjem javnog prijevoza te poticanjem turista da ga koriste. Pomak bi mogao predstavljati i napredak željezničkog prometa, koji okoliš manje opterećuje od zračnog prijevoza. Hrvatska se, međutim, ne kreće u tom smjeru.
Strategija upire prstom i u negativan utjecaj turizma na prostor i stanovanje. Prostor o kojem strategija govori primarno je obala, odnosno pomorsko dobro. Međutim, novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, donesen u srpnju, neće učiniti puno da smanji negativan utjecaj turizma - donesen je prije određivanja granice pomorskog dobra na čitavoj obali, donesen je bez Nacionalnog morskog prostornog plana. Po svemu sudeći, turizam će još dogledno vrijeme u Hrvatskoj biti samo broj. Sve dok se “ajte ća” ne začuje i pred izbore.
HITOVI MJESECA
Melita Vrsaljko
Matea Grgurinovic
Gabrijela Galić
SEE CHECK
Vedrana Bibić
Fake News Tragač (Serbia)
Fake News Tragač (Serbia)
Ovaj broj F-zina sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da newsletter stiže u Primary inboks.
Member discussion