F-zin #31: Klimatski dogovori – veza bez obaveza
Drage čitateljice i čitatelji,
ovo je mogla biti priča o značaju znanstvenih spoznaja i međunarodne suradnje. Mogla je biti priča sa sretnim završetkom, poput one o spašavanju ozonskog omotača od posljedica ljudskog djelovanja. Mogla je, ali nije – kada je u pitanju borba protiv klimatskih promjena, doseg međunarodne zajednice zasad su sporazumi i deklaracije bez konkretnih rokova, mjera provedbe ili sankcija. S druge strane, najveći emiteri stakleničkih plinova troše goleme iznose na dezinformacijske kampanje i poricanje klimatskih promjena te daju lažna obećanja o smanjenju emisija i održivom poslovanju.
Sredinom mjeseca završila je još jedna klimatska konferencija Ujedinjenih naroda, COP28. Još jednom je propuštena prilika da se dogovore koraci prema ispunjenju ciljeva zacrtanih Pariškim sporazumom. Naime, zemlje izvoznice nafte i plina još jednom su uspjele blokirati proces. Najveći uspjeh konferencije je što je uloga fosilnih goriva u zagrijavanju planete prvi put službeno spomenuta.
Što je dogovoreno na COP28? Zašto je još jednom propuštena prilika da se donesu konkretne mjera i rokovi za postizanje ciljeva dogovorenih Pariškim sporazumom? Što je greenwashing?
Melita Vrsaljko
ŠIRA SLIKA
Priča o spašavanju ozonskog omotača ide ovako: freoni su spojevi koji se od početka 20. stoljeća koriste u proizvodnji hladnjaka i sprejeva. Sedamdesetih godina znanstvenici su dokazali da freoni oštećuju ozonski omotač, a ranih osamdesetih da je ozonski omotač nad Antarktikom stanjen (takozvane ozonske rupe). Kroz Ujedinjene narode pokrenuli su inicijativu da spriječe daljnje uništavanje. Godine 1985. donesena je Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, kojom su ustanovljena načela zaštite. Zahvaljujući suradnji znanstvene zajednice, vladinih institucija i nevladinih organizacija 1987. godine donesen je Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Protokolom su propisani rokovi i mjere koje će zemlje potpisnice poduzeti da spriječe daljnje uništavanje ozona. Ako se protokol nastavi poštivati, između 2050. i 2070. godine ozonski omotač će se oporaviti do razine na kojoj je bio prije 1980. godine.
Priča o klimatskim promjenama, međutim, nije ni kratka ni jednostavna. Počela je s izvlačenjem fosilnih goriva iz tla radi profita, odnosno s pojavom parnog stroja na pogon ugljena. Početkom 19. stoljeća znanstvenici su shvatili kako funkcionira efekt staklenika, a od sredine istog stoljeća da izgaranje fosilnih goriva pojačava prirodni efekt staklenika, odnosno zagrijava planetu. Ipak, trebalo je više od sto godina da se pokrene Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) 1988. godine. Šest godina kasnije na snagu je stupila Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime, a Protokol iz Kyota bio je korak prema operacionalizaciji te konvencije. Potpisan je na konferenciji COP3 1997. godine i pred industrijalizirane zemlje postavio je cilj smanjenja emisije za 5 posto u razdoblju od 2008. do 2012. godine, a u odnosu na baznu 1990. godinu. Sljedeća bitna godina je 2016., kada je potpisan Pariški sporazum. Glavni cilj sporazuma je održati povećanje temperature ispod 2 °C s obzirom na predindustrijsko doba te provesti mjere ograničavanja rasta globalne prosječne temperature iznad 1,5 °C s obzirom na isto razdoblje.
Danas je Zemlja u prosjeku 1,1 °C toplija nego u predindustrijsko doba. O tome da je klimatska krizu rezultat ljudske djelatnosti, odnosno fosilne industrije, postoji znanstveni konsenzus. Znanstvena zajednica upozorava da zagrijavanja od 1,5 °C polako postaje neizbježno i da je napuštanje fosilnih goriva jedini način da se postignu ciljevi propisani Pariškim sporazumom.
“Povijesni” dogovor
COP28 održan je u Dubaiju, gradu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemlji koja je među 10 najvećih izvoznica nafte. Nekoliko dana prije početka konferencije, BBC je objavio da ta zemlja konferenciju nastoji iskoristiti i za sklapanje novih poslova povezanih s fosilnim gorivima. Konferencijom je predsjedavao Sultan Ahmed Al Jaber, izvršni direktor njihove državne naftne kompanije Abu Dhabi National Oil Company (Adnoc), ujedno i poricatelj uloge fosilnih goriva u zagrijavanju planete. Naime, Al Jaber je izjavio da iza zahtjeva za postupnim ukidanjem fosilnih goriva “nema znanosti”. Treba naglasiti i da je COP28 pohodilo gotovo 2500 delegata fosilne industrije, četiri puta više nego inače.
Al Jaber je tekst dogovora nazvao povijesnim, ali osim što je postupno napuštanje fosilnih goriva prvi put službeno spomenuto, ovogodišnji COP nije pretjerano odskakao od dosadašnjih konferencija. Zemlje su pozvane da postupno napuste fosilnih goriva, ali tekst dokumenta ne obvezuje ih da to doista i učine.
Više od sto zemalja, uključujući SAD, Kanadu i EU, zalagalo se za formulaciju “postupno ukidanje fosilnih goriva”, ali taj scenarij spriječile su zemlje izvoznice nafte. Nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC svojim članicama sugerirala da odbiju svaku verziju dogovora koja spominje “ukidanje fosilnih goriva”, formulacija je ublažena i sada glasi “smanjenje fosilnih goriva”, o čemu je Faktograf pisao.
Melita Vrsaljko
Na konferenciji je dogovoreno ulaganje preko 700 milijuna dolara u Fond za štete i gubitke od klimatskih promjena, čije je osnivanje jedan od glavnih uspjeha prošlogodišnje konferencije COP27, održane u egipatskom Sharm el-Sheikhu. Međutim, prema pisanju The Guardiana, globalna šteta od posljedica klimatskih promjena iznosi 400 milijardi dolara.
Veliku pozornost izazvala je i Povelja o dekarbonizaciji naftne i plinske industrije i utrostručenju kapaciteta obnovljivih izvora energije, koju je potpisalo više od 50 naftnih kompanija. Ekološki aktivisti, međutim, tvrde da je Povelja tipični greenwashing – termin koji označava korištenje marketinških trikova ili dezinformacija da bi se poslovanje kompanije prikazalo održivijim nego što zaista jest. Analiza koju je u studenom ove godine objavio InfluenceMap pokazuje da su obećanja kompanija diljem svijeta o klimatski održivom poslovanju uvelike neusklađena s njihovim lobističkim aktivnostima.
Znanstvena zajednica i klimatski aktivisti uporno ističu: ako nastavimo ovim tempom, ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma, održanje zagrijavanja ispod 1,5 °C ubrzo će postati nemoguće. Izvješće o jazu u emisijama za 2022. godinu, koje je UN objavio uoči početka konferencije, govori da trenutno važeće nacionalne politike ukazuju na porast temperature od 2,8 °C do kraja stoljeća, što bi moglo dovesti do katastrofalnih, ali i nepredvidivih, posljedica za planet. Ukratko, nastavljanje po starom više nije opcija. Sve ukazuje da se ugljikovog dioksida iz atmosfere nećemo riješiti tako lako kao što smo se riješili freona.
Javna rasprava o klimatskoj krizi mora biti utemeljena u činjenicama i znanstvenim spoznajama. Zato će Faktograf u novoj godini pokrenuti Klimatski portal – jer nema važnije teme.
HITOVI MJESECA
Petar Vidov
Sanja Despot
Petar Vidov
Melita Vrsaljko
SEE CHECK
SEE Check
KLIMATSKE PRIČE
Matea Grgurinovic
Melita Vrsaljko
Ovaj broj F-zina sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Zanima vas dublji uvid u rad Hrvatskog sabora? Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.
Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da newsletter stiže u Primary inboks.
Member discussion