Jan 29, 2024 13 min read

F-zin #32: Domaći rad, strani rad

Odakle narativ da su strani radnici ekonomska i kulturna prijetnja, odnosno smetnja? Koji stav o stranim radnicima i radnicama dominira u Hrvatskoj? Koliko je u Hrvatskoj stranih radnika i zašto ih je više nego ranije? Imaju li uvjete da ovdje izgrade novi život?

ilustracija: Ivana Živković / Faktograf.hr

Poslušajte F-zin #32: Domaći rad, strani rad

0:00

/901.198367

Drage čitateljice i čitatelji,

nedavno sam na TikToku pogledala video u kojem pet mladih ljudi odgovara na pitanje “Smetaju li vam strani radnici?”. Prvome ne smetaju, poziva “idemo izgraditi ovu državu”. Druga odgovara da joj je neugodno u okruženju stranih radnika, dok treća sugovornica kaže da svatko ima pravo “stvoriti sebi život u drugoj državi”. Četvrta smatra “sad ih je stvarno malo previše” i dodaje da “nam oduzimaju radna mjesta”. Peta sugovornica kao da odgovara četvrtoj – ako domaćim ljudima smetaju, kaže, neka sami rade te loše plaćene poslove.

Video je objavljen na TikTok kanalu tvrtke PickJobs, čiji je proizvod digitalna platforma za zapošljavanje, odnosno spajanje radnika i poslodavaca. Zašto bi tvrtka koje se bavi zapošljavanjem pitanje oblikovala na taj način, zašto su odgovori takvi kakvi jesu, zašto ih je tvrtka PickJobs odlučila objaviti? Drugim riječima, odakle narativ da su strani radnici ekonomska i kulturna prijetnja, odnosno smetnja? Koji stav o stranim radnicima i radnicama dominira u Hrvatskoj? Koliko je u Hrvatskoj stranih radnika i zašto ih je više nego ranije? Imaju li uvjete da ovdje “izgrade novi život”?

ŠIRA SLIKA

Na glavnom zagrebačkom trgu otkucala je ponoć. Vatromet je bljeskao zajedno s kamerama mobilnih uređaja. Selfiji novogodišnjih zagrljaja, zdravica i zabave objavljeni su na brojnim društvenim mrežama. Na jednoj od njih, TikToku, pojavio se trend ruganja stranim radnicima koji su se na istom tom trgu isto tako zabavljali – “Nepalska Nova godina”, “Wolt proslava”, “Bolt proslava”. Ruganje je ubrzo preraslo u ksenofobiju i rasizam, otvorene prijetnje nasiljem te širenje dezinformacija o stranim radnicima. Tako se društvenim mrežama i rubnim medijima u prvim danima siječnja počelo širiti anonimno svjedočanstvo majke čiju su maloljetnu kćer na proslavi Nove godine strani radnici navodno uznemiravali, a zbog čega ih je prijavila policiji. Međutim, zagrebačka policija u novogodišnjoj noći nije zabilježila incidente i napade na maloljetnice u koje su navodno bili uključeni strani radnici.

Migranti, uključujući strane radnike koji su u zemlji na temelju radne dozvole, tražitelji azila i oni koji neregularnim putem pokušavaju ući u zemlju, česta su meta dezinformatora, o čemu smo na Faktografu pisali u više navrata (1, 2, 3, 4). Antimiigrantski stavovi uglavnom se argumentiraju navodnom povezanošću s kriminalom, terorizmom ili iskorištavanjem socijalne pomoći. Nakon novogodišnje noći društvene mreže preplavili su komentari o tome da su “muškarci trećih zemalja poznati po zlostavljanju žena”, da se “skupljaju u mračnim ulicama”, da su “necivilizirani i nekulturni”, da imaju “veća prava od domaćeg stanovništva”, da će “manjina postati većina”.

Kapitaliziranje mržnje

Jedan od razloga za raširenost ovakvih stereotipa i strahova je što ih izabrani predstavnici vlasti hrane godinama. Bivši saborski zastupnik Ivan Pernar, primjerice, mjesecima podupire mit da migranti imaju veća prava od lokalnog stanovništva. Naime, zagrebačka Gradska skupština u listopadu 2023. promijenila je uvjete za najam stanova kojima upravlja grad. Jedna od promjena je da se na natječaj za najam gradskih stanova mogu prijaviti i osobe pod međunarodnom zaštitom. Natječaj još nije ni raspisan, a Pernarov TikTok pun je videa u kojima neutemeljeno tvrdi da izbjeglice i migranti u Zagrebu imaju veća prava nego beskućnici.

Riječ je o manipulativnom obrascu koji nepovoljan položaj jedne društvene skupine koristi da dokaže navodne povlastice druge ugrožene društvene skupine. Odlukom zagrebačkih vlasti definirano je bodovanje kandidata koji će putem natječaja dobiti gradske stanove u najam. Osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita nemaju bodovnu prednost u odnosu na ostale kandidate, dok beskućnici imaju najveću bodovnu prednost.

Nekoliko dana prije Nove godine Mostov Marin Miletić snimio je TikTok video u kojem iznosi neutemeljene tvrdnje da migranti “preplavljuju” Zagreb prema navodnom planu o “zamjeni stanovništva”, a koji provodi premijer Andrej Plenković. Takozvana “Velika zamjena stanovništva” teorija je zavjere koju zagovaraju ekstremni desničari i nacionalisti diljem zapadnog svijeta. Prema teoriji, nevidljive globalne elite imaju tajni plan da iskorijene bijelo stanovništvo u Europi i SAD-u. Teorija o “Velikoj zamjeni” nema činjenično utemeljenje, ali kroz godine je motivirala više masovnih ubojstava diljem svijeta.

Najviralniji video na TikTok kanalu stranke Most također se tiče migracija: video je snimljen na konferenciji za medije povodom Mostovog prijedloga da Hrvatska na granicu pošalje vojsku, a Nino Raspudić na novinarsko pitanje što bi vojska na granici trebala raditi “duhovito” odgovara da bi vojska “ilegalnog migranta trebala pogladiti po glavi, skuhati mu čaj i ispuniti glazbenu želju”. Osim zazivanja vojske na granici, Mostovi zastupnici zazivaju i naoružavanje građana s ciljem navodne zaštite od migranata. Miro Bulj je u listopadu prošle godine najavio osnivanje “građanske straže” te dodao da su “spremni pucati” na migrante. Stranački kolega Nikola Grmoja stao mu je u obranu, kazao da je “gradonačelnik Bulj odgovoran za svoje građane” i upozorio da je u 2022. godini zabilježeno 13 tisuća zahtjeva za azilom u Hrvatskoj. “Kad kažete te dvije magične riječi u Hrvatskoj ‘tražim azil’, dobivate bolja prava nego što imaju umirovljenici ili naši građani”, izjavio je Grmoja.

Grmoja, međutim, nije spomenuo da je Hrvatska te godine odobrila samo 21 zahtjev za međunarodnom zaštitom, niti je točno da tražitelji azila i azilanti imaju veća prava od lokalnog stanovništva. Mostov Zvonimir Troskot 15. siječnja je sa saborske govornice iznio podatak da je azil “sad zatražilo preko 60 tisuća ljudi”. Vjerojatno se referira na ukupan broj tražitelja azila u 2023. – do rujna prošle godine evidentirano je 54.482 zahtjeva za azilom, a odobreno ih je ukupno 19. Troskot je izlaganje započeo upozorenjem da je Hrvatska postala “izrazito nesigurna zemlja”, a završio tvrdnjom da se “ljudi boje za svoju žensku djecu”. Međutim, tvrdnje o umiješanosti migranata u kriminalne radnje demantiraju posljednji statistički podaci MUP-a iz 2022. godine. Među počiniteljima kaznenih djela strani državljani čine 10 posto: od ukupno 20.904 počinitelja, 2.107 su stranci. Među strancima počiniteljima kaznenih dijela najviše je državljana BiH, Srbije i Slovenije.

Tijekom aktualnog sata na istoj sjednici Sabora Marko Milanović Litre obratio se ispred Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista ministru Davoru Božinoviću. “Mlade Hrvatice i Hrvate koji su radno sposobni ste raselili svojim politikama i korupcijom, a kao zamjenu uvodite jeftinu radnu snagu iz kulturološki neprihvatljivih zemalja kako bi krpali svoje propuste”, kazao je Milanović Litre. Naknadno je pojasnio da “postoje kulture s kojima ne možemo tako lako napraviti suživot” te da ga ta izjava ne čini ksenofobom.

Izgledno je da će pitanje migracija biti jedna od ključnih točaka predizbornih kampanja stranaka desnog političkog spektra na predstojećim parlamentarnim izborima. Konja za ksenofobnu trku imat ćemo i na europarlamentarnim izborima, koji će se također održati ove godine. Ranije ovog mjeseca analizirali smo TikTok kanal Mislava Kolakušića, koji je najpopularniji hrvatski političar na toj mreži. Bivši sudac Kolakušić sve optužuje za kriminal: “Zvali ste ih izbjeglicama, sada ih zovete migrantima. Krajnje je vrijeme da ih zovete pravim imenom – počiniteljima kaznenih djela”.

Nepripremljeno društvo

Osim što političari iz saborskih klupa daju legitimitet takvom ponašanju, razlog za raširenost predrasuda, ksenofobije i rasizma je i nepripremljenost društva na promjene. Pučka pravobraniteljica u izvješću za 2022. godinu upozorava da izostaju javne politike koje pomažu integraciji stranih radnika u društvo.

“Nedostaje tečajeva hrvatskog jezika, kao i informacija o raspoloživim načinima zaštite prava, kako povezanih uz rad, tako i drugih. Mnogi su nerijetko i primjetno drugačiji pa je za očekivati i da su češće izloženi predrasudama i diskriminaciji, zbog čega ih je nužno osnažiti”, navodi u izvješću.

Zabilježeni su i fizički napadi na strane radnike. Krajem 2021. napadnuti su radnici tvrtke Rimac automobili, početkom prošle godine u Zagrebu je napadnut strani platformski radnik, a napadač je napad snimao. Tri dana nakon proslave Nove godine u Zagrebu je pretučen državljanin Nepala. Prema MUP-ovim statistikama, u 2022. je 2819 stranaca bilo žrtva kaznenih djela, 14,2 posto više nego u 2021. godini.

Međutim, mrzilački i nasilni ispadi nisu dominantan stav građana i građanki Hrvatske. Nacrt prijedloga Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, koji je u e-Savjetovanju, poziva se na rezultate više rundi Europskog društvenog istraživanja. Rezultati govore da većina hrvatskih građana ima “umjerene stavove o imigrantima i imigraciji, koji su u većoj mjeri pozitivni nego negativni”. Rezultati ukazuju i na razlike u dobnim skupinama – ispitanici mlađi od 40 godina bi “češće od starijih ispitanika dopustili imigrantima da se dosele i žive u Hrvatskoj”, dok se ispitanici stariji od 60 godina “u većoj mjeri protive doseljavanju ljudi drukčije rase ili etničkog podrijetla i iz siromašnijih zemalja izvan Europe”.

Koliko je stranih radnika?

Danica Baričević, HDZ-ova saborska zastupnica i vijećnica u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, 15. siječnja je na Televiziji Dalmacija izjavila: “Evo ja koja dođem u Zagreb, prolazim ulicom i šetam, puno je više tih škurih, crnih, malih… Mislim da se tu nismo baš dobro pripremili”.

Koliko je to “puno više”? Kako je navedeno u Nacrtu prijedloga Strategije demografske revitalizacije Hrvatske do 2033., rast broja useljenika počeo je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a znatniji porast zabilježen je 2017. godine. U prvom valu polovica useljenika imala je hrvatsko državljanstvo. U razdoblju od 2018. do 2021. godine azijske zemlje poput Nepala, Indije i Filipina pojavljuju se na listi 15 zemalja s najviše doseljenika u Hrvatsku. Do prosinca 2023. izdano je nešto više od 160 tisuća dozvola za boravak i rad, najviše za državljane BiH, Srbije, Nepala, Indije i Sjeverne Makedonije.

Rezultat je to novog Zakona o strancima, čijim je stupanjem na snagu 2021. godine prestao vrijediti kvotni sustav zapošljavanja stranih radnika. To znači da Vlada više ne donosi godišnju kvotu za zapošljavanje stranih radnika. Poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika javlja se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji provjerava ima li na domaćem tržištu traženih radnika. Ako ih nema, poslodavac MUP-u podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad stranog radnika.

Imaju li strani radnici u Hrvatskoj uvjete da stvore novi život?

Činjenica da je dozvola za boravak vezana za zaposlenje, strane radnike dovodi u nepovoljnu poziciju. Ako ostanu bez posla, ostaju bez prava na boravak u Hrvatskoj. Prisiljeni su stoga pristajati na uvjete rada koje bi domaći radnici odbili. Na taj način sužavaju se njihova ekonomska i socijalna prava, kao i sloboda kretanja na tržištu rada.

Strane radnike u Hrvatskoj uglavnom vidimo na gradilištima, u taksijima, na dostavnim biciklima. Često su, dakle, platformski radnici, angažiraju ih platforme poput Wolta ili Bolta – to je, uostalom, izvorište tužne humoreske* o “Wolt / Bolt proslavi” Nove godine u Zagrebu. Za platformski rad vežu se teški uvjeti rada i specifičnost poslovanja preko agregatora, posrednika između radnika i digitalnih platformi.

Hrvatska je ostvarila sve zakonske preduvjete da privuče strane radnike, ali tu staje državni interes države za njihovu dobrobit. Sindikati još nisu našli (ili uopće ne traže) način da uspostave dijalog između domaćeg i stranog radništva. Političari, koji bi taj dijalog trebali predvoditi, šire mržnju i dezinformacije o stranim radnicima i migrantima. Sretna nova superizborna godina svima koji slave.

HITOVI MJESECA

RAT NA BLISKOM ISTOKU

SEE CHECK

Zanima vas dublji uvid u rad Hrvatskog sabora? Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.

Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da newsletter stiže u Primary inbox.