F-zin #56: Kolar i solar
Drage čitateljice i čitatelji,
nije svejedno tko proizvodi struju iz solarnih elektrana – kućanstvo, škola, energetska zajednica ili privatni investitor. Isto tako, nije svejedno gdje se proizvodi – na krovu ili na stotinama hektara velikom zemljištu.
Ove razlike nisu samo tehničke prirode. Krovovi su najlogičnije i ekološki najodrživije mjesto za postavljanje solarnih panela. Instalirani na krovu, solarni paneli ne trebaju dodatno zemljište za proizvodnju struje. Solarna farma, pak, zauzima desetke ili stotine hektare zemljišta, što u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena nije zanemarivo.
Što više prostora prepustimo prirodi, to je veći njezin kapacitet za apsorpciju ugljika. Dodatno, energetska tranzicija ne može biti zelena i održiva ako nije pravedna. Umjesto da solarizacija vodi prema većem broju malih proizvođača, proizvodnja sunčeve energije u Hrvatskoj je u rukama malog broja velikih investitora – onih koji imaju dovoljno novca za gradnju velikih solarnih elektrana. Predvodnik u tome je Hrvatska elektroprivreda (HEP), koja ne odustaje od monopolističkog položaja.
Sredinom veljače krapinsko-zagorski župan Željko Kolar (ili, kako mu sugrađani “tepaju”, Željko Solar) dospio je pod povećalo DORH-a i javnosti upravo zbog modela solarizacije koji podupire, kao i načina na koji županija koristi zemljište; zemljište koje pritom nije u vlasništvu Krapinsko-zagorske županije, već u privatnom vlasništvu njezinih stanovnika.
Koji model solarizacije zagovara Hrvatska? Koju ulogu u tome igra HEP? Zašto taj model izaziva pobunu lokalnog stanovništva, u ovom slučaju stanovništva Zaboka i Pregrade?
ŠIRA SLIKA
Na papiru, ako imate par tisuća eura i kuću, na krov možete postaviti solarne panele, odnosno proizvoditi, trošiti i dijeliti energiju sunca.
Možete se priključiti i energetskoj zajednici pa s ostalim članovima – građanima, lokalnim zajednicama, institucijama i malim poduzećima – zajednički proizvoditi, skladištiti, dijeliti i prodavati električnu energije iz obnovljivih izvora.
Koncept građanske energije, kako mu i samo ime kaže, uključuje građane u planiranje, investiranje i upravljanje energetskim sustavom, što je inače u nadležnosti velikih energetskih tvrtki.
Hrvatska se, kao članica Europske unije, obvezala podupirati decentraliziranu proizvodnju energije i razvoj energetskih zajednica. Europski zakonodavni okvir – prije svega Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te Direktiva o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije – propisuju pravo građana da proizvode, troše, skladište i dijele električnu energiju iz obnovljivih izvora. Energetske zajednice ne smiju biti diskriminirane u odnosu na velike proizvođače, a pristup mreži mora biti transparentan i ravnopravan. Drugim riječima, Hrvatska na papiru zagovara decentralizirani model solarizacije.
U praksi stvari izgledaju drugačije. Kućanstva i energetske zajednice nailaze na administrativne zapreke, a energetske zajednice, koje bi trebale biti motor lokalne tranzicije, tek su u povojima i suočene su s regulatornom neizvjesnošću i nedostatkom poticaja. Mrežni kapaciteti su ograničeni, a distribucijski sustav je pod kontrolom HEP-a. Naime, elektroenergetska mreža ima određene kapacitete, što znači da se novi proizvođači na nju ne mogu spajati unedogled. Što je na mrežu spojeno više velikih solarnih elektrana, manje je dostupnih kapaciteta za male proizvođače.
Istovremeno, veliki solarni projekti, odnosno solarne farme koje zauzimaju desetke ili stotine hektara zemljišta, napreduju značajno brže. Jasno je i zašto: investitori raspolažu kapitalom, pravnim timovima i logističkim kapacitetima za navigaciju kroz složene prostorne i okolišne procedure.
Takvi projekti uklapaju se u postojeću, centraliziranu strukturu elektroenergetskog sustava – energija se proizvodi na jednoj lokaciji i distribuira kroz mrežu kojom upravlja dominantni državni akter.
Zašto HEP ne želi odustati od monopola?
Jedan od odgovora na ovo pitanje infrastrukturne je prirode. Elektroenergetska mreža mora biti u balansu – ponuda električne energije treba biti jednaka potražnji, a napon uvijek na frekvenciji od 50 Hz. Što je broj proizvođača veći, balansiranje je zahtjevnije, posebno kad se radi o nestalnoj proizvodnji. HEP-u je, dakle, lakše balansirati manji broj proizvođača električne energije.
Drugi odgovor na ovo pitanje, značajno važniji, je isplativost. HEP u portfelju ima 14 velikih tj. neintegriranih solarnih elektrana, a dodatne tri su u izgradnji.
Solarni paneli u ovom desetljeću postali su najjeftiniji, odnosno najisplativiji način proizvodnje električne energije. Najviše zasluga za to ima Kina, koja je uložila ogroman novac u istraživanje i razvoj ove tehnologije. Učinci su vidljivi u hrvatskom energetskom miksu – solarna energija je u lipnju 2025. godine činila gotovo 10 posto električne energije proizvedene u Hrvatskoj. Zahvaljujući kombinaciji hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih elektrana, Hrvatska je u lipnju 2025. proizvela skoro 90 posto struje iz obnovljivih izvora, što nas svrstava među najuspješnije članice Europske unije.
HEP, dakle, ne odustaje od monopola jer su velike solarne elektrane isplative. Inicijalna investicija je manja, gradnja brža, a brži je i povrat uloženog novca. Nije to prepoznao samo HEP, već i privatni poduzetnici. U tom ključu treba promatrati pobunu stanovništva u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Ivana Živković
Solarno-zemljišna pobuna u Zagorju i povlačenje župana
Sukob privatnog i javnog interesa suština je pobune u Krapinsko-zagorskoj županiji. Začetke problema treba potražiti u 2022. godini, kada je izmijenjen Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade, što je omogućilo izvlaštenje zemljišta za privatne energetske projekte.
Zakonom o obnovljivim izvorima energije propisano je da obnovljiva energija predstavlja nacionalni interes, što investitori mogu koristiti kao osnovu za izvlaštenje, odnosno oduzimanje vlasništva nad zemljištem zbog općih društvenih interesa.
Upravo to je u Zagorju iskoristio poduzetnik Dubravko Posavec. Kada mu je Županija na čelu s SDP-ovim županom Željkom Kolarom dala potrebne lokacijske dozvole za gradnju velike solarne elektrane, u rujnu prošle godine pokrenuo je postupak izvlaštenja nad poljoprivrednim zemljištima u Pregradi i Zaboku. Riječ je o obradivim površinama koje se koriste za proizvodnju hrane, a postupkom je obuhvaćeno oko 400 vlasnika.
Međutim, čiji se javni interes štiti ako je projekt u vlasništvu privatnog investitora? Vlasnici zemljišta u dva zagorska grada pobunili su se, a na njihove prosvjede reagiralo je Ministarstvo gospodarstva. Za list 24 sata kazali su da je izvlaštenje zemljišta po toj osnovi “budalaština” te najavili zakonske izmjene koje će onemogućiti ponavljanje ovog scenarija. Gradonačelnik Pregrade iz redova HDZ-a Goran Vukmanić najavio je da će sudski osporavati lokacijsku dozvolu zbog činjeničnih grešaka u dokumentaciji na temelju koje je izdana. SDP-ova gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek najavila je tužbu Ustavnom sudu.
Klubovi zastupnika SDP-a i Možemo! su krajem listopada Ustavnom sudu podnijeli zahtjev za ocjenu suglasnosti propisa koji omogućuju oduzimanje zemlje malim poljoprivrednicima u korist privatnih investitora za solarne elektrane u Zaboku i Pregradi. Krajem studenog Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine utvrdilo je da su lokacijske dozvole nezakonite.
Sredinom veljače Državno odvjetništvo (DORH) pokrenulo je izvide vezane za postupanje županijskih tijela, odnosno izdavanje lokacijskih dozvola, a pod povećalom se našao župan Kolar.
"Pokretanje izvida ne znači pokretanje istrage niti utvrđivanje bilo kakve odgovornosti. Kao župan, ali i kao osoba koja već dugi niz godina obnaša javne dužnosti, uvijek sam postupao u skladu sa zakonom i u najboljem interesu građanki i građana Krapinsko-zagorske županije te sam u potpunosti spreman surađivati s nadležnim institucijama", odgovorio je Kolar prošli tjedan.
Prije koji dan je, međutim, u tišini smijenio pročelnicu županijskog odjela za graditeljstvo Gordanu Gretić, povezanu s izdavanjem spornih lokacijskih dozvola. HDZ Pregrada u četvrtak je na svojem profilu na Facebooku izrazio podršku smijenjenoj pročelnici.
“Jasno podsjećamo: gospođa Gretić nije prenamijenila vrijedno pregradsko zemljište u zonu obnovljivih izvora energije, čime je otvoren put investitoru za ishođenje lokacijskih dozvola. Isto tako, nije bila pročelnica u vrijeme kada su lokacijske dozvole izdane u Zaboku. U tom je razdoblju pročelnik bio osoba koja je pravomoćno osuđena zbog sličnih kriminalnih radnji!”, objavljeno je.
SDP-ov župan čitavo vrijeme uvjerava da je postupak izvlaštenja zaustavljen. Međutim, jedna od vlasnica zemljišta u četvrtak je za HRT izjavila da su “ljudi ovih dana dobili su rješenja o izvlaštenju”.
U petak se Kolar oglasio priopćenjem (1, 2)u kojem je demantirao izjavu vlasnice zemljišta. Kazao je da se radi o “rješenju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kojim se poništava rješenje Krapinsko-zagorske županije o prekidu postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina”.
“Dakle, ne postoji niti jedno rješenje o izvlaštenju radi izgradnje solarnih elektrana Zabok 3, Zabok 4 i Zabok 5, niti su u tijeku postupci izvlaštenja za te elektrane.”
Zatim je najavio poništenje svih sedam dozvola pored Zaboka i Pregrade, čime bi trebala pasti i izvlaštenja, a komentirao je i smjenu pročelnice Gretić.
“Županijski Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša priprema rješenje kojim će se oglasiti ništavim lokacijske dozvole za Zabok 1,2,3,4,5, a pokrenuti obnova postupka za Pregradu 1 i 2. Ova odluka, kao i odluka o smjeni pročelnice koja je upravljala resornim upravnim odjelom još od 2023. godine, donesene su nakon temeljitog razmišljanja, konzultiranja pravnih stručnjaka, profesora prava, štiteći interese vlasnika zemljišta, ali i interese Županije kojoj sam na čelu.”
Međutim, u nastavku pojašnjava da su “lokacijske dozvole za ‘sunčane elektrane’ za Zabok 1 i 2 izdane su 2021. godine, a za ostale 2022. godine, od strane tri referenta, koja su nevezano jedno o drugom, na isti način iščitavali zakonski okvir za izdavanje lokacijskih dozvola”.
Kolar tvrdi i da Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nije poništilo lokacijske dozvole. Ministarstvo je, kaže, provelo je nadzor nad postupkom izdavanja lokacijskih dozvola te o tome obavijestilo županiju putem “dopisa u kojem su iznesena njihova opažanja, ali ne poništavajući lokacijske dozvole”.
Proći će još vremena dok se ne otkriju svi detalji ovog sukoba privatnog i javnog interesa.
U međuvremenu, valja naglasiti da otpor u Zagorju nije usmjeren protiv solarne energije. Usmjeren je protiv otimačine više od 1,1 milijun četvornih metara zemlje građana radi privatnog profita. Na koncu, usmjeren je protiv modela solarizacije u kojem lokalna zajednica nema kontrolu nad projektom, ali snosi njegove prostorne i društvene posljedice. U tom modelu energija postaje roba kojom upravlja mali broj velikih aktera, dok građani ostaju izvan procesa odlučivanja.
Energetska tranzicija nije samo pitanje količine proizvedenih megavata, nego i pitanje vlasništva, upravljanja i raspodjele koristi. Decentralizirani model podrazumijeva da kućanstva, škole i energetske zajednice postaju aktivni sudionici tržišta. Centralizirani model zadržava postojeću strukturu moći – samo zamjenjuje fosilna goriva solarnim panelima.
Zato slučaj Zaboka i Pregrade nadilazi lokalne okvire. On otvara temeljnu dilemu: hoće li solarizacija biti alat demokratizacije energetskog sustava ili tek nova faza njegove koncentracije?
Nije svejedno tko proizvodi struju iz solarnih elektrana i nije svejedno tko odlučuje o tome gdje će se one graditi. Nastavi li Hrvatska dosadašnjim centraliziranim smjerom, svaki novi solarni projekt mogao bi postati nova točka društvenog prijepora. A to je luksuz koji si planet više ne može priuštiti.
Petar Vidov
PRIČE MJESECA
Gabrijela Galić
Sanja Despot
Ivan Nekić
Tu je i naš novi "Tjedni retrovizor":
Ivica Kristović
Pročitajte i naš novi izvještaj "Crna Gora i Hrvatska: Novi i stari problemi i njihova evropska dimenzija":
Sanja Despot
KLIMATSKE PRIČE MJESECA
Matea Grgurinovic
Melita Vrsaljko
Petar Vidov
Ivana Živković
Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions, Social ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da stiže u Primary.
Member discussion