F-zin #55: Kratka povijest "komada leda"
Drage čitateljice i čitatelji,
mnogi su odahnuli kada je Donald Trump u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu kazao da neće koristiti silu u pokušaju da Grenland pripoji SAD-u.
Odmah potom vjerojatno su opet uzdahnuli; američki predsjednik dodao je da Sjedinjene Američke Države “nikad ništa nisu tražile”. Kroz mnoga desetljeća, pojasnio je, nesebično su pružale sigurnost. U usporedbi s tim, zahtjev je “vrlo malen” – traže samo Grenland.
"Ono što tražim jest komad leda, hladan i loše pozicioniran, koji može odigrati ključnu ulogu u svjetskom miru i svjetskoj sigurnosti", izložio je Trump svoju poziciju, iako je koju minutu ranije tvrdio da je pozicija Grenlanda zapravo strateški ključna.
Budući da nema prostora da ukažemo na sve nelogičnosti iz Trumpovog govora u Davosu, u 55. broju F-zina bavimo se Grenlandom. Kako se mijenjao kroz povijest i tko o njemu odlučuje? Zašto je Trump naumio zauzeti ili kupiti Grenland? Može li ga uopće kupiti? Kakvu ulogu u svemu tome igraju klimatske promjene?
ŠIRA SLIKA
Grenlandski led toliko je star da služi kao arhiva klimatskih uvjeta; znanstvenici iz njega mogu čitati klimatsku povijest 100 000 godina unazad.
Iako dan-danas prekriva oko 80 posto ovog najvećeg otoka na svijetu, led se uslijed klimatskih promjena povlači. Arktik se, naime, zagrijava brže od ostatka svijeta – čak četiri puta brže.
Kako se led topi, apetiti za novim “mogućnostima” rastu; od rijetkih minerala i nafte, preko novih pomorskih ruta, do strateških i sigurnosnih interesa. Grenland je danas u središtu interesa svjetskih sila, što se teško može reći za većinu njegove povijesti.
Naseljavanje Grenlanda
Na ovom ledom okovanom području život je bio i ostao iznimno težak. Obale Grenlanda isprva su povremeno nastanjivala domorodačka plemena iz arktičkog pojasa sjevernoameričkog kontinenta.
Krajem 10. stoljeća moreplovci iz Danske, Norveške i Islanda došli su na jugozapad otoka. Naziv "Grenland" – koji znači "zelena zemlja" – potječe upravo iz tog perioda naseljavanja. Navodno mu ga je nadjenuo Erik Crveni, njihov predvodnik, s ciljem da privuče nove doseljenike. Ovi skandinavski došljaci na grenlandskom ledu izdržali su do 15. stoljeća.
Oko 13. stoljeća iz arktičkog dijela Kanade stigla je kultura Thule, potomci grenlandskih Inuita. Danas na Grenlandu živi oko šezdeset tisuća ljudi i etnički su pretežno Inuiti.
Političkom povezivanju Grenlanda i Danske u 18. stoljeću "kumovala" je Unija Danske i Norveške. Dvije kraljevine razvile su kolonijalne ambicije pa se na Grenlandu pojavljuju obilježja državnosti, prvenstveno u vidu priobalnih trgovačkih ispostava. Nakon raspada Unije Grenland ostaje danski teritorij.
U 20. stoljeću ovaj otok u Sjevernom ledenom moru stekao je autonomiju. Prvi veliki korak bio je ustav iz 1979. godine, kojim je uvedena unutarnja samouprava – Grenland je preuzeo kontrolu nad većinom unutarnjih poslova, dok je Danska zadržala kontrolu nad vanjskom politikom, obrambenim pitanjima i pravnom nadležnošću nad određenim međunarodnim obvezama. Osamdesetih godina na referendumu su odlučili napustiti Europsku ekonomsku zajednicu.
Kasnije, 2009. godine, na snagu je stupila proširena samouprava (Self-Government Act). Danas narod Grenlanda odlučuje o većini unutarnjih pitanja, što uključuje prirodne resurse, dok Danska drži ovlasti nad vanjskom politikom i obrambenim pitanjima.
Petar Vidov
Što će Trumpu Grenland?
Pozicija Donalda Trumpa glasi da je Grenland "golemo, gotovo u potpunosti nenastanjeno i nerazvijeno područje, koje leži nebranjeno na ključnoj strateškoj lokaciji između SAD-a, Rusije i Kine", kako je kazao u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu. Drugim riječima, Trump Grenland predstavlja kao sigurnosni vakuum koji bi Rusija i Kina mogle iskoristiti ako ga SAD ne "popuni".
"Samo Sjedinjene Američke Države mogu zaštititi ovu golemu kopnenu masu, ovaj golemi komad leda, razviti ga i unaprijediti, učiniti ga dobrim za Europu, sigurnim za Europu i dobrim za nas. I to je razlog zašto tražim hitne pregovore kako bismo, još jednom, razgovarali o stjecanju Grenlanda od strane SAD-a."
Suprotno Trumpovim tvrdnjama, Grenland nije "nebranjen" teritorij. Obrana otoka u nadležnosti je Danske, koja je dio Europske unije i NATO-a. Dodatno, američka vojska od Drugog svjetskog rata na Grenlandu ima vojnu bazu "Pituffik Space Base", u kojoj je danas svega stotinjak vojnika. Ta baza je također dio sigurnosne arhitekture NATO-a.
Tvrdnje o neposrednoj kineskoj ili ruskoj prijetnji su pojednostavljene. Kina na Grenlandu nije vojno prisutna; kineski interes zasad se svodi na pokušaje ulaganja u infrastrukturu i rudarstvo, koje su grenlandske i danske vlasti više puta odbile. Rusija je vojno prisutna u Arktiku, ali Grenland je izvan ruskih teritorijalnih i operativnih zona. Danski fektčekerski portal TjekDet opsežno je o tome izvještavao.
Još jedna mogućnost je da Donald Trump, poricatelj klimatskih promjena, ima pretenzije prema Grenlandu upravo zbog posljedica klimatskih promjena, koje su itekako stvarne i na Grenlandu jasno vidljive.
Točnije, radi zarade koju donose ekstrakcija fosilnih goriva i rijetkih zemnih metala donedavno zarobljenih pod debelim slojem leda. Ne nazivaju se rijetkima jer ih je u prirodi malo, nego zato što je za ekstrakciju male količine treba iskopati veliku rupu. Stanovništvo se odupire tako intenzivnoj industriji zbog ogromne okolišne štete. S topljenjem leda, Grenland postaje idealna lokacija za rudarenje rijetkih zemnih metala – što zbog iznimno male gustoće naseljenosti, što zbog zaliha. Američka vlada ima listu od 50 kritičnih minerala potrebnih za gospodarski i tehnološki razvoj. Na Grenlandu postoje nalazišta 43 različita minerala s te liste.
Trump je u govoru u Davosu to odbacio.
"Svi govore o rijetkim metalima, a ima toliko drugih mjesta na kojima se nalaze… Ne postoje rijetki metali. Rijetka je njihova prerada, ali rijetkih metala ima posvuda. Da se dođe do ovih, treba se probiti kroz kilometre leda. To nije razlog zbog kojeg nam je Grenland potreban."
Ono što je sigurno jest da Trump kod kuće nema podršku. Nedavno istraživanje javnog mnijenja pokazalo je da manje od petine američkih birača podržava njegove teritorijalne pretenzije prema Grenlandu.
Trump se zasad povukao. Prije dolaska u Davos prijetio je Grenlandu, Europi, a europskim državama koje su nakon njegovih prijetnji poslale vojsku na Grenland prijetio je carinama. Tijekom govora je, pak, kazao da neće koristiti vojnu silu, a potom u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social poručio da odustaje i od carina. Predomislio se, napisao je, nakon razgovora s čelnikom NATO-a Markom Rutteom.
Petar Vidov
Mit o kupnji Grenlanda
Kupnju Grenlanda Donald Trump spominje (1, 2) od svog prvog predsjedničkog mandata. U Davosu je ponudu ponovio, i to više puta tijekom obraćanja.
"Američki predsjednici gotovo dva stoljeća nastoje kupiti Grenland. Trebali su ga zadržati nakon Drugog svjetskog rata, ali tada su imali drukčijeg predsjednika", glasila je jedna verzija.
Predsjednik u pitanju je Harry Truman. Na početku Hladnog rata njegova administracija je Danskoj za Grenland ponudila 100 milijuna dolara u zlatu. Danska je ponudu odbila, ali već 1951. godine dvije države su potpisale obrambeni sporazum koji je omogućio trajnu vojnu prisutnost SAD-a na Grenlandu. Iz tog sporazuma proizašla je i ranije spomenuta vojna baza.
Međutim, ključno pitanje nije jesu li Sjedinjene Američke Države u prošlosti pokazivale interes za Grenland, nego mogu li ga uopće kupiti. Prema pisanju danskog TjekDeta, odgovor je jasan – ne mogu.
Grenland danas nije kolonijalni teritorij kojim Danska slobodno raspolaže. Od uvođenja proširene samouprave 2009. godine, Grenland ima vlastitu vladu i parlament te pravo na samoodređenje. To znači da Danska nema ovlasti prodati Grenland čak ni kada bi to htjela; odluka o budućem statusu otoka pripada njegovim stanovnicima. Anketa provedena u siječnju prošle godine, nakon još jednog ispada američkog predsjednika, pokazala je da 85 posto Grenlanđana ne želi biti dio Sjedinjenih Američkih Država.
Grenland je više od "komada leda". Unatoč tvrdnjama američkog predsjednika, nije nebranjen, nije nenastanjen i ne može ga se kupiti. Međutim, zbog posljedica klimatskih promjena postao je mjesto na kojem se međunarodni interesi sukobljavaju s pravom naroda da odlučuje o budućnosti svog arktičkog otoka.
Sanja Despot
PRIČE MJESECA
Matea Grgurinovic
Matea Grgurinovic
Ivica Kristović
KLIMATSKE PRIČE
Petar Vidov
Matea Grgurinovic
Ivana Živković
Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions, Social ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da stiže u Primary.
Member discussion