F-zin #53: COP30 – Sve je isto k’o i lani
Drage čitateljice i čitatelji,
u subotu je u brazilskom Belému, u dvadeset i kojem satu produžetaka pregovora, završio 30. COP – skraćeno od “Conference of the Parties”, konferencija potpisnica UN-ove konvencije o promjeni klime iz 1992. godine.
Tridesetom COP-u se u govorima prilikom otvaranja konferencije tepalo kao “COP-u istine” i “COP-u akcije”.
Međutim, zaključni dokument pregovora ne donosi jasne korake i rokove napuštanja fosilnih goriva ni sankcije za kršenje dogovora; baš kao ni prethodnih godina. Već je praksa da UN-ove konferencije o klimi rezultiraju minimalnim dogovorom zemalja potpisnica.
Na trenutak se činilo da bi COP30 mogao biti prekretnica u razgovorima o napuštanju fosilnih goriva, ali zaključna izjava još jednom se svela na dobrovoljne putokaze.
Koji su to putokazi i što je službeno dogovoreno? Kako su izgledali pregovori i tko je bio u suprotstavljenim taborima? Kakve su reakcije?
Faktualno je novi Faktografov newsletter – vaš tjedni vodič kroz provjerene informacije i aktualne teme.
ŠIRA SLIKA
“Ovo će biti COP istine”, kazao je prvog dana konferencije brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva.
Upozorio je na opasnost koju predstavljaju klimatske dezinformacije. Ne spominjući izravno fosilnu industriju koja desetljećima negira klimatsku krizu i vlastitu odgovornost, kao ni digitalne tvrtke čijim algoritmi služe kao kanal za širenje dezinformacija, upozorio je:
“Opskurne struje odbijaju ne samo znanstvene dokaze, već i napredak ostvaren multilateralizmom. Kontroliraju algoritme, siju mržnju i šire laži. Napadaju institucije, znanost i sveučilišta. Vrijeme je da poricateljima zadamo novi poraz.”
Predsjednik ovogodišnjeg COP-a, brazilski diplomat André Corrêa do Lago, podsjetio je da se ove godine navršava deset godina od potpisivanja Pariškog sporazuma na COP-u 21. Zemlje potpisnice tada su se načelno obvezale smanjiti emisije stakleničkih plinova i tako ograničiti zagrijavanje planeta 1,5 do 2 °C iznad predindustrijskog razdoblja.
“Zato ovaj COP treba pamtiti kao COP akcije – konferencije koja obveze pretvara u rezultate”, zaključio je.
Iako je retorika sugerirala ambiciju i odlučnost, završnom dokumentu proizašlom iz gotovo dvotjednih pregovora nedostaje i jedno i drugo.
Dodatno, ovogodišnji COP pohodio je rekordan broj lobista fosilne industrije, koja vodi hajku protiv znanosti i znanstvenika, negira klimatske promjene i aktivno radi na odgađanju konkretne klimatske akcije.
Prema analizi koalicije Izbacite velike zagađivače (eng. Kick Big Polluters Out), koja je objavljena za vrijeme trajanja konferencije, fosilni lobisti bili su brojniji od delegata zemalja koje su klimatski najugroženije, kao i svih drugih država osim domaćina Brazila.
Iskričavi pregovori
Prava drama odvijala se iza zatvorenih vrata u završnici konferencije. Dva tabora sukobila su se oko službenog zaključka.
Brazil je početkom prošlog tjedna objavio radnu verziju sporazuma koja je uključivala tzv. putokaze (eng. roadmaps) za postupno napuštanje fosilnih goriva. Zemlju domaćina podržao je blok od osamdesetak zemalja, među kojima su dominirale one klimatski najugroženije – azijske, afričke, pacifičke i latinoameričke države. Pridružio im se dio europskih zemalja, poput Njemačke, Danske i Ujedinjenog Kraljevstva (ne i Hrvatska). Europska unija nije u cjelini pristupila.
U drugom taboru bile su zemlje proizvođačice fosilnih goriva, poput Rusije i Saudijske Arabije, koje su zaprijetile da će, ako se spomene napuštanje fosilnih goriva, napustiti pregovore. Sjedinjene Američke Države, povijesno najveći emiter stakleničkih plinova, nisu poslale službenu delegaciju na COP30, na tragu odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da SAD ponovno povuče iz Pariškog sporazuma.
Najmanje 29 zemalja brazilskom predsjedništvu zaprijetilo je blokiranjem pregovora ako postupno napuštanje fosilnih goriva ne bude dijelom zaključka. Usto, pregovori su prekinuti na šest sati zbog požara koji je izbio u konferencijskom centru.
Na koncu je pritisak zemalja zagađivača bio prevelik. Finalna verzija dogovora ne spominje fosilna goriva, konkretne mjere ni rokove, osim u dijelu kad se poziva na sporazum s COP-a održanog 2023. u Dubaiju – “prelazak s fosilnih goriva u energetskim sustavima na pravedan, uredan i pravičan način”.
Što je u paketu iz Beléma?
Iako u finalnom dogovoru COP-a 30 izostaje poziv na napuštanje fosilnih goriva, paket iz Beléma ipak donosi neke pomake. Čini ga 29 odluka koje je 195 zemalja potpisnica usvojilo konsenzusom.
Odlučeno je da će se financiranje prilagodbe na klimatske promjene utrostručiti do 2035. godine. Uspostavljen je plan za “punjenje” Fonda za gubitke i štete, o kojem se pregovaralo na prethodnim klimatskim konferencijama UN-a. Dogovoren je Mehanizam pravedne tranzicije, koji predviđa međunarodnu suradnju, tehničku pomoć, razmjenu znanja i kapaciteta, u cilju da tranzicija bude pravednija. Posebni naglasak stavljen je na ažuriranje i izvještavanje o nacionalnim klimatskim doprinosima (NDC) – indikatorima koji služe kao alat za procjenu napretka države u ispunjavanju klimatskih obveza, a pokrivaju sektore poput energije, infrastrukture, zdravlja i okoliša.
Usvojen je i deset godina star akcijski plan koji se odnosi na financiranje uključivanje žena u klimatsku akciju, što je najavljeno na lanjskom COP-u. Zemlje su se obvezale boriti protiv klimatskih dezinformacija i narativa.
Najambiciozniji dijelovi konferencije nisu dio završnog sporazuma. Riječ je o nizu inicijativa koje je Brazil kao predsjedavajući pokrenuo izvan formalnih pregovora. Najavljena je globalna, znanstveno utemeljena rasprava o putokazima za napuštanje fosilnih goriva i zaustavljanju deforestacije, čiji će rezultati biti predstavljeni na sljedećem COP-u. Predsjedništvo je predstavilo i Tropical Forests Forever Facility (TFFF), fond kojemu je cilj poticati očuvanje tropskih šuma kroz financiranje temeljeno na rezultatima, odnosno uspješnosti zaštite.
Brojne okolišne organizacije upozorile su da je stvarna klimatska akcija još jednom pomaknuta u budućnost i u domenu dobrovoljnih obveza.
Još jedna u nizu propuštenih prilika
Uoči COP-a 30 Služba EU-a za klimatske promjene Copernicus objavila je da je 2024. bila prva godina u kojoj je globalna temperatura u prosjeku premašila prag od 1,5 °C iznad predindustrijske razine.
Uoči COP-a je objavljeno i izvješće klimatskih znanstvenika iz organizacije World Weather Attribution i američke klimatske organizacije Climate Central, prema kojem bi zagrijavanje od 2,6 °C dovelo do “opasno vrućeg planeta”, a svaki stupanj više znači češće i snažnije toplinske ekstreme.
“Hitno je potrebna maksimalna ambicija, u skladu s Pariškim sporazumom, kako bismo postigli brzo i trajno smanjenje emisija”, zaključuju.
Za vrijeme konferencije Amnesty International objavio je istraživanje o šteti koju za sobom ostavlja fosilna industrija diljem svijeta. Više od dvije milijardi ljudi, gotovo četvrtina svjetskog stanovništva, živi u krugu od pet kilometara od lokacije projekata fosilnih goriva koji ugrožavaju njihovo zdravlje, upozorili su.
Znanstveni podaci i izvješća, apeli stručnjaka i civilnog društva, očito nisu bili dovoljni. Delegacije nisu reagirale ni na prosvjede domorodačkih zajednica koje su zahtijevale oslobođenje njihove zemlje od agrobiznisa, istraživanja nafte, ilegalne sječe i rudarenja. Pred dvoranama gdje su delegati pregovarali prosvjedovalo se za ukidanje fosilnih goriva; u jednom trenutku prosvjednici su probili sigurnosne koridore te upali na konferenciju. Ni to ih nije omelo.
Klimatske politike na globalnoj razini će se i dalje oslanjati na dobru volju, umjesto na obvezujuće rokove i mehanizme kontrole. Kao što Bijelo dugme iz naslova poručuje – sve je isto k’o i lani*.
Jedino što nije isto su prosvjedi, koji su na prijašnje tri konferencije izostali zbog zabrana zemalja domaćina: Azerbajdžana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Egipta. Odlučeno je, međutim, da će se COP31 održati u Turskoj pa možemo očekivati povratak na “stari režim”.
Faktualno je novi Faktografov newsletter – vaš tjedni vodič kroz provjerene informacije i aktualne teme.
PRIČE MJESECA
Sanja Despot
Provjerili smo brojne izjave političkih aktera o napadima skupina odjevenih u maskirne i crne uniforme na kulturna događanja srpske manjine, kao i rasprave koje su uslijedile.
andrej
Ivica Kristović
Ivica Kristović
Vidjeli ste objavu, video ili članak vezan za zdravlje, prevenciju bolesti, liječenje ili dijagnostiku koji sumnjivo zvuči? Primijetili ste zdravstvenu tvrdnju koja vam ne djeluje pouzdano? Zanima vas čisti li kurkuma uisitnu organizam, pomaže li crni kim kod tumora i izazivaju li cjepiva neplodnost? Pošaljite nam link ili screenshot na zdravstvenu tvrdnju koju želite provjeriti. Razotkrivene dezinformacije objavljujemo u našoj novoj sekciji Opasno po zdravlje.
KLIMATSKE PRIČE
Melita Vrsaljko
Petar Vidov
Petar Vidov
Najvažnije događaje s COP-a 30 pratili smo na Klimatskom portalu.
Member discussion