Jul 28, 2025 12 min read

F-zin #49: Radno ljeto

Toplinski val koji je krajem lipnja pogodio Europu još jednom je pokazao koliko su radnici na otvorenom izloženi riziku. Ipak, i dalje nema jasnih pravila koja bi ih zaštitila – ni u Hrvatskoj, ni na razini Europske unije. Koliko vruće mora postati da se to promijeni?

ilustracija: Ivana Živković/Faktograf.hr

Drage čitateljice i čitatelji,

toplinski val koji je krajem lipnja zahvatio Hrvatsku kulminirao je početkom srpnja snažnim nevremenom koje je posebno pogodilo Split. Ozlijeđeno je više osoba, stradali su automobili, brodice, zgrade. Oštećeno je 750 stabala, ne uključujući Park-šumu Marjan, a znatnu štetu pretrpio je i Poljud.

Jedan od medijskih naslova o sanaciji stadiona glasio je: “Nema stajanja ni po ovoj vrućini! U Splitu punom parom sređuju oštećeni poljudski krov”. Snimke s terena prikazuju radnike kako popravljaju metalnu konstrukciju i oštećene krovne ploče pod ljetnim suncem. Za radnike na “vrućem limenom krovu” nema hlada, nema zaštite, a vjerojatno ni pauze – sanacija se mora odraditi brzo, kako bi se mogla odigrati uzvratna utakmica 2. pretkola Konferencijske lige i nadolazeće utakmice nove sezone HNL-a koja počinje za par dana.

U ovom broju F-zina bavimo se vrućom radničkom temom. Kako radna mjesta prilagoditi klimatskim promjenama? U kojim su sektorima radnici najugroženiji? Kako je rad na visokim temperaturama reguliran u Hrvatskoj, a kako u Europskoj uniji? Što traže sindikati?

ŠIRA SLIKA

Jedna od posljedica klimatskih promjena su sve češći i sve intenzivniji toplinski valovi. Za radnike i radnice to znači veći rizik od toplinskog stresa – stanja u kojem tijelo, uslijed dugotrajne izloženosti visokim temperaturama, više ne može učinkovito regulirati unutarnju temperaturu.

Simptomi toplinskog stresa kreću od umora, glavobolje i dehidracije, a mogu prerasti u toplinsku iscrpljenost pa i toplinski udar, najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja velikim vrućinama. Manifestira se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma, može rezultirati zatajenjem organa, a nerijetko i smrću.

Posebno su ugroženi radnici u sektorima koji podrazumijevaju rad na otvorenom: građevinari, poljoprivrednici, komunalni radnici i zaposleni u turizmu. Ugroženi su i oni koji rade u toplinsku intenzivnim prostorima, kao što su radnici i radnice u industrijskim halama ili kuhinjama.

Prema lani objavljenom izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO), najmanje 2, 4 milijarde radnika i radnica u svijetu radi na ekstremnoj vrućini. Uzrok je to za više od 22 milijuna ozljeda na radu i gotovo 19 tisuća smrtnih slučajeva na radnom mjestu svake godine.

Prema podacima Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), 23 % radnika u Europskoj uniji izloženo je visokim temperaturama barem 25 % radnog vremena. U prehrambenoj industriji i građevini taj udio se penje na čak 36 %, a u građevinarstvu doseže i 38 %.

Europska konfederacija sindikata (ETUC), koja okuplja više od 90 europskih sindikata, navodi da broj radnika koji su na radnom mjestu preminuli od posljedica ekstremnih temperatura u Europskoj uniji raste brže nego u bilo kojem drugom dijelu svijeta. Od 2000. godine broj smrtnih slučajeva na radnom mjestu zbog ekstremne vrućine narastao je za 42 posto, ističu.

Kada temperature porastu iznad 30 °C, rizik od nesreća na radu povećava se za 5 do 7 %. Kada temperature premaše 38 °C, vjerojatnost nesreća raste za 10 do 15 %, pokazuju istraživanja.

Glavni sindikalni povjerenik i predsjednik Odbora za zaštitu na radu u Sindikatu graditeljstva Hrvatske (SGH) Ljubomir Pintarić u travnju ove godine izjavio je da je lani “više od deset radnika umrlo je radi vrućina i to jako zabrinjava”.

Sindikalni zahtjevi

Sindikati godinama upozoravaju na nužnost regulacije rada u ekstremnim vremenskim uvjetima.

ETUC se zalaže za uvođenje konkretnih zakonodavnih mjera na razini Europske unije kako bi se spriječili smrtni slučajevi, ozljede i dugoročne bolesti povezane s toplinskim stresom. U ožujku ove godine usvojili su Rezoluciju o sadržaju Direktive o prevenciji toplinskih rizika na random mjestu.

Traže određivanje maksimalnih temperatura za rad na otvorenom i u zatvorenim prostorima, prilagođenih sektoru i intenzitetu rada. Predloženi pragovi su 30 °C za fizički rad, 27 °C za posebno teške fizičke poslove ili rad s osobnom zaštitnom opremom te automatski prekid rada pri ekstremnim temperaturama, primjerice iznad 38 °C.

Poslodavci su, smatraju, dužni provoditi procjene rizika koje bi uzimale u obzir faktore poput temperature, vlage i izloženosti suncu, kao i poseban režim za rad tijekom toplinskih valova, koji uključuje dostupnost hladovine i vode, pauze, skraćene smjene te reorganizaciju radnog vremena tijekom najvećih vrućina.

Zahtijevaju i pravo na redoviti zdravstveni nadzor radnika te edukacije o toplinskom stresu i prvoj pomoći. Jedan od zahtjeva je i jačanje inspekcije rada, posebno u vrućim mjesecima, kao i mehanizmi za sankcioniranje poslodavaca koji ne poštuju propise. Predloženi standard je najmanje jedan inspektor rada na 10 000 radnika. Na koncu, traže posebnu pravnu zaštitu za ranjive skupine kao što su sezonski i migrantski radnici, stariji radnici i radnice, oni s kroničnim zdravstvenim problemima te trudnice.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) kao dio ETUC-a iznose iste zahtjeve (1, 2): uvođenje maksimalne dopuštene temperature za rad, obavezne pauze, rashladne uvjete i vodu za piće, dodatne zdravstvene preglede i pojačan inspekcijsku nadzor.

Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH), inače člana SSSH, sredinom mjeseca je u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska izjavila da je Sindikat inicirao izmjene Zakona o zaštiti na radu po pitanju rada na vrućini – da se bolje definira i ograniči, te da se donesu mjere koje će se provoditi.

SGH apelira na poslodavce da se drže Smjernica za rad na vrućini, koje je 2023. godine objavilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koje je izradila Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. Sindikat traže i da se svim radnicima koji rade u takvim uvjetima isplaćuje dodatak na plaću sukladno Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo, kućnim kolektivnim ugovorima ili aktima poslodavca.

Hrvatska: Visoke temperature, niski zaštitni faktor

Hrvatska još uvijek nema propise koji jasno definiraju kad je prevruće za rad. Osim spomenutih Smjernica za rad na vrućini, prema Zakonu o zaštiti na radu i pripadajućim pravilnicima, poslodavci su obavezni osigurati sigurne uvjete rada, no ne postoji zakonski propisana maksimalna dopuštena temperatura na kojoj se rad mora prekinuti ili prilagoditi.

Rad na visokim temperaturama u Hrvatskoj reguliran je i kroz Zakon o radu, koji propisuje opće uvjete sigurnosti i zdravlja na radu, te Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim se reguliraju preventivni pregledi i zdravstveni nadzor.

Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada općenito uređuje mjesta rada na otvorenom, a poslodavce obvezuje na postupanje u skladu s uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada kad je riječ o zaštiti od nepovoljnih vremenskih uvjeta i radu na niskim i visokim temperaturama.

Za propuste, međutim, nisu propisane sankcije.

Državni ured za reviziju je u Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj dao niz preporuka koje se odnose na ovo područje, pa tako i da se utvrde skupine najranjivije na utjecaje klimatskih promjena u okviru ranjivih sektora, njihove potrebe i da se provede analiza i osmisle mjere prilagodbe za ranjive skupine u skladu sa zakonodavnim okvirom.

Europska unija: Vrućina ubija, gdje su zakoni?

Ni Europska unija trenutačno ne propisuje maksimalnu dopuštenu temperaturu rada kao obvezujući standard.

Zahvaljujući sindikalnim pritiscima, Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu objavila je ranije spomenute preporuke “Vrućina na radu – smjernice za mjesta rada”. Preporuke uključuju fleksibilno radno vrijeme u ljetnim mjesecima, osiguravanje hlada i odmora, mehanizaciju fizički napornih zadataka, kao i uključivanje sindikata u procjenu rizika.

Istraživanje ETUC-a pokazalo je da samo nekoliko europskih zemalja ima zakone koji štite radnike tijekom toplinskih valova.

U Mađarskoj je to 31 °C za sjedeći i laki fizički rad, 29 °C za umjereni fizički rad te 27 °C za težak fizički rad. Slovenija i Latvija su zakonski odredile da temperatura zraka u radnim prostorima ne smije biti viša od 28 °C. Maksimalna radna temperatura za rad na otvorenom u Crnoj Gori je 36 °C.

U Belgiji je određena granica od 29 °C za lagano fizičko opterećenje, 26 °C za umjereno teško fizičko opterećenje, 22 °C za teško fizičko opterećenje i 18 °C za vrlo teško fizičko opterećenje. Njemačka nema zakonsko ograničenje, ali njihova Tehnička pravila za radna mjesta propisuju da unutarnje temperature ne smiju premašiti 26 °C za većinu aktivnosti, a na temperaturama iznad 26 °C moraju se osigurati zaštitne mjere poput ventilacije, vode i pauza.

Španjolska je maksimalnu temperaturnu granicu za uredske poslove postavila na 27 °C, a za umjereno fizičko opterećenje na 25 °C. Portugal zakonski propisuje raspon radne temperature u unutarnjim prostorima od 18 do 22 °C, uz sistem upravljanja vlagom. Italija primjenjuje smjernice koje dozvoljavaju: zabranu rada na otvorenom u najtoplijem dijelu dana tijekom ekstremnih toplinskih valova, a lani su ažurirane u smjeru prilagodbe radnih sati i sustava upozorenja. U Grčkoj su propisane obavezne pauze i inspekciju tijekom toplinskih valova, iako zakonska zaštita nije dosljedno primijenjena u svim sektorima. Cipar ima Kodeks prakse za zaštitu radnika od toplinskog stresa pri izvođenju radova, koji uključuje smanjenje fizičkog opterećenja, dokumentiranje mjera i praćenje vremenskih prilika (Euronews).

“Ovo je problem koji pogađa zemlje diljem Europe pa je logično da je odgovornost za pronalaženje rješenja na Europskoj komisiji. Očigledno je da se klima mijenja. Ako je cilj izbjeći brojanje smrtnih slučajeva svakog ljeta, nužno je da naši zakoni prate klimatske promjene”, upozorila je generalna tajnica ETUC-a Esther Lynch.

Rad na ekstremnim temperaturama je pitanje ljudskih prava

Rad na vrućini pitanje je ljudskih prava, objavio je Ured Pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter prošli tjedan.

“Zaštita radnika od rada na ekstremnim vrućinama pitanje je zaštite ljudskih prava, prvenstveno prava na rad odnosno na zdrave i sigurne uvjete rada, no povezano je i s pravom na zdravlje, pa i pravom na život, a zbog klimatskih promjena i s pravom na čist, zdrav i održiv okoliš.”

Kako je početkom mjeseca objasnila za Klimatski portal, temu rada na visokim temperaturama treba promatrati kroz “filter jednakosti i suzbijanja diskriminacije temeljem imovnog stanja, obrazovanja, zdravstvenog stanja, dobi i drugih osnova”. Naime, lošije plaćene poslove u teškim uvjetima rada često obavljaju osobe nižeg obrazovanja i lošijeg imovnog stanja, dok su za neke skupine (primjerice, osobe lošijeg zdravstvenog stanja ili osobe starije dobi) visoke temperature i velike razlike u temperaturama opasnije nego za prosječnu osobu.

“Kako stvari stoje, situacija će biti samo gora te će rad na vrućini postajati sve rizičniji i države, pa tako i Hrvatska, imaju odgovornost djelovati: analizirati važeće zakonodavstvo, čuti upozorenja i preporuke stručnjaka i institucija s različitih područja te u sve uključiti i radnike odnosno sindikate i poslodavce, a onda i pripremiti i konkretne promjene”, zaključak je Pučke pravobraniteljice.

A i naš – jer u sve toplijem svijetu, pravo na siguran rad ne smije ostati u zoni preporuka.

PRIČE MJESECA

KLIMATSKE PRIČE

REGIONALNE PRIČE

Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.

Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions, Social ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da stiže u Primary.