F-zin #48: “Dobrodošli u klub blokiranih hahača”
Drage čitateljice i čitatelji,
slučajnost je htjela da mi sudski poziv za svjedočenje zbog prijetnji smrću redakciji Faktografa iz perioda pandemije koronavirusa stigne u istom mjesecu kada smo objavili analizu o napadima na Klimatski portal uoči njegova pokretanja na prvi dan proljeća prošle godine.
Tu završava svaka slučajnost kada su u pitanju napadi na redakciju Faktografa iz vremena pandemije i redakciju Klimatskog portala lani. Sve ostalo prati isti, dobro uhodan obrazac: akteri iz pandemijskih vremena prešli na temu klime i klimatskih promjena, primjenjujući iste taktike diskreditacije i zastrašivanja znanstvene zajednice i medija.
Naime, studija slučaja pod nazivom “Akcija ‘Hahači”: Napadi na Klimatski portal skriveni iza nasmiješenog lica”, objavljena u svibnju, pokazala je da se pokušaji diskreditacija klimatskih politika i klimatskog novinarstva koriste taktike razrađene za vrijeme pandemije.
Koji su to uhodani obrasci i akteri? Koje su dezinformacijske narative koristili za pokušaj diskreditacije? Tko su i što su Hahači i zašto nisu smiješni?
ŠIRA SLIKA
Redakcija Faktografa je od izbijanja pandemije koronavirusa redovito izložena govoru mržnje i prijetnjama – putem emailova, preko društvenih mreža, članaka na rubnim portalima, u javnim istupima dezinformatora.
Dezinformacije o koronavirusu rubnim medijima poslužile su kao izvor zarade od klikova; nisu pritom marili ni za činjenice ni za zdravlje građana. Napadi su imali i rodnu dimenziju. U tom periodu policiji smo prijavili gotovo 40 prijetnji fizičkim nasiljem i smrću.
Tijekom dvije godine najgorih napada, kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić je četiri puta tužio Faktograf radi naknade štete. Riječ je o takozvanim SLAPP tužbama, kojima utjecajni moćnici pribjegavaju da bi zastrašili i cenzurirali novinare i novinarke te ih odvratili od rada u javnom interesu.
Bakić je Faktograf i kazneno prijavio, radi navodnog uskraćivanja, odnosno ograničavanja slobode govora. Javno je pozvao na osnivanje fonda za financiranje tužbi i prijava protiv naše redakcije, nakon čega su se verbalni napadi i prijetnje portalu Faktograf intenzivirali. Nakon javne hajke koju je Bakić pokrenuo, na Faktograf.hr je izvršen i DDoS napad. Detaljan opis napada na Faktograf.hr za vrijeme pandemije koronavirusa opisan je u studiji slučaja Dezinformacijske kampanje – pogonsko gorivo za napade i mržnju, Studija slučaja: Faktograf.hr.
Proljeće je, a u meni nemir*
Prema studiji slučaja napada na Klimatski portal, koju potpisuje Tajana Broz, dezinformacijski ekosustav razvijen tijekom pandemije i ekosustav aktera koji umanjuju ili u potpunosti negiraju klimatsku krizu – značajno se preklapaju.
Zajednički temelj dezinformacijskih narativa vezanih za pandemiju i klimatske promjene je navodno oduzimanje sloboda građanima radi politika suzbijanja pandemije odnosno klimatskih promjena te promjena “našeg načina života”: tijekom pandemije su nas zatvarali u kuće da se ne zarazimo, sada će nas zatvarati u 15-minutne gradove da spasimo klimu; prije su nas tjerali da nosimo maske, sada će nas tjerati da jedemo kukce.
Cilj napada na Klimatski portal bio je posijati sumnju u znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama, u klimatske politike i u klimatsko novinarstvo. Odvijao se u dvije linije: prva je trolanje Hahačima (“haha emoji”, reakcija na Facebooku koja ima podrugljivu konotaciju), uvredljivim i prijetećim komentarima na Facebook objavama Klimatskog portala te slanjem emailova nadležnim institucijama s ciljem da se redakcija disciplinira. Druga linija odvija se kroz izgradnju dezinformacijskih narativa o medijima i klimatskoj znanosti.
Napadači su, pokazala je analiza, anonimizirani, propagandno orijentirani i potencijalno botovski korisnički računi. Iako nema dokaza o formalnoj koordinaciji, značajan dio aktera koji su predvodili napade međusobno se prati te jedan drugome komentiraju objave vezane za Klimatski portal.
Glavni akteri napada na Klimatski portal su rubni mediji Narod.hr i Liberal.hr, web stranica Crodex.net, anonimni Facebook profili Capakova zamjenica i Rubni portal, Facebook grupa Osviješteni građani, s njima povezani pojedinci poput Hane Matić i Marija Nakića, kao i saborski zastupnik Mosta Marin Miletić te već spomenuti Nenad Bakić.
Petar Vidov
Što je smiješno?
Dok se redakcija Klimatskog portala u ožujku 2024. godine bavila posljednjim pripremama za početak rada, uobičajeni sumnjivci hrvatskog dezinformacijskog ekosustava, organizirani primarno oko pandemijskih tema, pokrenuli su akciju trolanja, difamacije i napada na Klimatski portal i njegovu redakciju. Krenimo od Hahača.
Na 54 objave Facebook stranice Klimatskog portala ostavljena su ukupno 3782 Hahača uz značajan broj uvredljivih i prijetećih komentara. Zabilježeno je više od 1500 korisničkih profila koji su sudjelovali u trolanju, vrijeđanju i prijetnjama. Pronađene su 32 originalne objave ključnih aktera napada koje su prikupile više od 9340 reakcija.
“Haha emoji” (eng. Grinning Squinting Face), koji u studiji slučaja zovemo kolokvijalnim imenom Hahač, naizgled djeluje kao reakcija smijeha i originalno zamišljen. Ipak, korištenje Hahača često ima političku poruku i sasvim drugu svrhu. Baš kao emoji “plačem od smijeha”, i “haha emoji” koristi se za ismijavanje objava s kojima se korisnik ne slaže ili ih smatra redikuloznima.
Novinar George Driver objašnjava kako je Hahač postao emoji ismijavanja i oružje trolova u doba kulturnih ratova. Čest predmet ismijavanja su upravo pandemija Covida-19, klimatske promjene, nejednakost i slično. Hahač nije jedini emoji koji izražava ambivalentne osjećaje te se koristi za iskazivanje političkog stajališta. Emoji “wow” često se koristi kao negativan izraz (tj. nevjerica umjesto oduševljenja) kad je riječ o političkim vijestima.
Ide blok
Poučeni iskustvom napada za vrijeme pandemije, redakcija Klimatskog portala napravila je odmak od dotadašnje politike moderacije društvenih mreža portala Faktograf, gdje je blokiranje korisnika korišteno izuzetno rijetko te su se uvrede, mrzilački komentari i prijetnje u pravilu skrivali, no korisnici su i dalje mogli komentirati objave.
Dugoročno se taj pristup pokazao kao neučinkovit jer je od komentiranja odbijao korisnike koji su zainteresirani za neku temu. Komentarima su dominirali korisnici koji uglavnom trolaju, prijete i/ili vrijeđaju. Cilj promjene politike moderacije na Klimatskom portalu bio je, dakle, otvaranje prostora zainteresiranima za konstruktivnu raspravu o klimi i klimatskim promjenama.
Akteri napada na Klimatski portal ovaj pristup su manipulativno iskoristili da bi korisnike i korisnice Facebooka (i dalje dominantne društvene mreže među korisnicima u Hrvatskoj) se dodatno potaknuli na trolanje, vrijeđanje i blokiranje: natjecali su se koga će brže blokirati, koliko Hahača mogu ostaviti prije nego dobiju blok. Citat iz naslova ovog teksta jedan je od primjera trolanja te vrste.
Akcija Emailovi
Nenad Bakić potom je korisnike koje smo blokirali pozvao da pišu Ministarstvu kulture i medija, navodeći da je “važno da svi koje blokiraju zbog hahača ih prijave ministarstvu jer blokiranjem ljudi koji daju svoj feedback a koji im se ne sviđaju pokušavaju sebe načiniti boljima i time vjerojatno dobiti bolje ocjene u ministarstvu – a takva manipulacija znači manipulaciju našeg (javnog) financiranja!”.
Iako je huškanje bilo intenzivno i umreženo, a brojni korisnici hvalili se kako su prijavili Klimatski portal nadležnim institucijama, u Ministarstvo kulture i medija stigla je samo jedna pritužba, koja je proslijeđena Agenciji za elektroničke medije. Agencija je tijekom travnja i svibnja 2024. godine registrirala ukupno devet pritužbi na Klimatski portal. Pritužbe su odbijene jer AEM nije nadležan za postupanje vezano za društvene mreže. Iz Agencije potvrđuju dojam da se radi o akciji povezanih aktera:
Uočili smo da se u tim prigovorima koristila špranca i da je bila riječ o ‘forvardušama’, jer su prigovori bili gotovo identični, većinom pisani u ženskom rodu, te su nam tako i neki zabrinuti muški građani pisali u ženskom rodu.
Dezinformacijski narativi
Narativi korišteni za napade na Klimatski portal preuzeti su iz dezinformacijske kampanje vođene protiv Faktografa u periodu pandemije koronavirusa ili je riječ o narativima protiv medija koje smo ranije detektirali, a nadograđeni su narativima vezanima za klimu i klimatske promjene.
Uočili smo tri vrste narativa: narativ o fact-checkingu kao ideološki pristranoj cenzuri, financijski narativ te narativ o klimatskoj znanosti kao nepouzdanoj, koji je vrlo čest kada se govori o klimatskim promjenama.
Fact-checkeri, tvrde dezinformatori, zastupaju ekstremno lijeve političke ideje, nestručni su da se bave provjerom tvrdnji i financiraju ih globalni moćnici.
Financijski element veže se za specifičan izvor financiranja pokretanja Klimatskog portala. Hrvatska je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurala sredstva za provedbu mjere “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, čiji su nositelji mjere su Ministarstvo kulture i medija te Agencija za elektroničke medije. Narativ glasi da je Faktograf, odnosno njegov Klimatski portal, medijska ispostava premijera Andreja Plenkovića – iako je Plenković je predsjednik stranke desnog centra, a Faktograf se kontinuirano optužuje za pripadnost ideološkoj ljevici i marksizam.
Treći narativ, prema kojem klimatska znanost nije pouzdana, cilja na osporavanje znanstvenog konsenzusa o klimatskim promjenama i klimatsku znanost općenito. Služi kao povod za prijetnje klimatskim znanstvenicima i medijima, koje se optužuje za korumpiranost ili pristranost.
Konačno, uočili smo da se klimatske promjene – stvaran i hitan problem kojemu znamo i uzroke i posljedice – počinje nazivati “zelenom ideologijom” (1, 2) i povezivati s tzv. rodnom ideologijom i teorijom zavjere o velikoj zamjeni stanovništva. Sve zajedno čini objedinjujuću “Woke” teoriju zavjere; distopijsku viziju prema kojoj će zapadne elite i političke stranke uz potporu znanstvenika i medija zatvoriti stanovništvo unutar 15-minutnih gradova, oduzeti im automobile, prisiliti ih da voze bicikle, utjecati na djecu da mijenjaju spol, prisiljavati ljude da jedu kukce, dopuštati tamnoputim muškarcima da siluju bijele žene te, općenito, svojim politikama nastojati uništiti kršćansku kulturu, tradicionalnu heteroseksualnu obitelj i “naš način života” izgrađen na fosilnim gorivima.
Huškanje ima stvarne posljedice
Napadi na Klimatski portal pokazuju da se dezinformacijski narativi posijani u jednom periodu lako ukorjenjuju, prilagođavaju i koriste protiv medija u novim situacijama.
Napadi na Faktograf.hr i Klimatski portal dio su puno šire dezinformacijske kampanje protiv znanosti i novinarstva. Brojne studije slučajeva pokazuju da su metode i dezinformacijski narativi korišteni za napade jednaki ili slični.
Trolovima i Hahačima relativno je lako stati na kraj; sve što treba su oštrija politika moderacije i vrijeme, ali posljedice huškanja na neovisne medije i dehumanizacija novinara ostavljaju dalekosežne posljedice – ne samo kako zdravlje i živote novinara i novinarki, već i na društvo u cjelini.
PRIČE MJESECA
andrej
Matea Grgurinovic
HITOVI MJESECA
Ivica Kristović
Anja Vladisavljević
BEKSTEJDŽ
Vedrana Bibić
Anja Vladisavljević
KLIMATSKE PRIČE
Petar Vidov
Melita Vrsaljko
Zanima vas dublji uvid u rad Hrvatskog sabora? Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.
Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions, Social ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da stiže u Primary.
Member discussion