Apr 28, 2025 8 min read

F-zin #46: S ponistre se vidi troska

Nakon 15 godina i dvije presude Suda EU-a, Hrvatska je potpisala još jedan ugovor o uklanjanju i sanaciji otpadne troske u Biljanima Donjim, ovaj put s tvrtkom Kemokop. To ne znači da je izbjegnuta novčana kazna za dugogodišnji nemar – koji je najnoviji plan Vlade, što je presudio Sud EU-a?

foto: Melita Vrsaljko/Faktograf.hr

Drage čitateljice i čitatelji,

počinjemo s rečenicom koju mještani Biljana Donjih slušaju zadnjih 15 godina: država je osigurala sredstva za sanaciju crnog brda troske, na javnom natječaju odabrana je tvrtka za posao uklanjanja, a radovi bi trebali početi – još ove godine.

Prvi put čuli su je nakon 2010. godine, kad im je tvrtka MLM Group pedesetak metara od kuća iskrcala oko 140 tisuća tona troske iz ugašene šibenske Tvornica elektroda i ferolegura.

Posljednji put čuli su je prije dva tjedna, kad je Vlada dala suglasnost Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da s tvrtkom Kemokop sklopi ugovor o uklanjanju nelegalno odloženog otpada.

Mještani su kroz godine prosvjedovali, mediji izvještavali, Europska komisija najprije upozoravala, a potom dvaput tužila Hrvatsku na Sudu Europske unije zbog kršenja Direktive o otpadu. Sud je dvaput presudio da je Hrvatska povrijedila pravo Europske unije, izrečene su milijunske kazne – a crno brdo je i dalje u Biljanima Donjim.

Koji je najnoviji plan Vlade za uklanjanje ovog opasnog otpada? Zašto je Sud Europske unije kaznio Hrvatsku? Odakle troska u Biljanima Donjim?

ŠIRA SLIKA

U svibnju će biti 15 godina da je tvrtka MLM Group iskrcala tone industrijskog otpada u Ravne Kotare.

Otpad je došao iz Šibenika, gdje je na nakon rušenja Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) počela sanacija dvadesetak hektara uz more na kojima se odvijala proizvodnja. Grad Šibenik je 2007. godine sa zagrebačkom tvrtkom MLM Group potpisao ugovor o sanaciji silikomanganske i feromanganske troske.

“Postupak sanacije silikomanganske troske započet je 2005. godine. Poslove sanacije (obrade troske) obavljale su tvrtke partneri, i to: TSB Invent Zagreb u 2005. godini i MLM Group d.o.o. Zagreb od veljače 2007. godine do lipnja 2011. godine kada je nastupio zastoj u ispunjenju ugovornih obveza, a to je rezultiralo raskidom ugovora od strane TEF d.d.”

Navodi se to u lanjskom Izvješću o poslovanju i stanju društva Batižele d.o.o. koje raspolaže zemljištem nekadašnje tvornice, u dijelu koji se odnosi na stupanj sanacije zemljišta u Šibeniku.

U Izvještaju je opisano i što je sanacija troske tada podrazumijevala: razdvajanje korisnog od nekorisnog dijela troske mehaničkim mljevenjem te uklanjanje.

Tvrtka MLM Group dobila je, naime, dozvolu za izvlačenje vrijednih materijala iz troske. To je iznosilo, kako je navedeno, pet do šest posto ukupne mase. Kad su to učinili, preostalu masu od oko 140 tisuća tona troske su 2010. godine počeli iskrcavati na privatnoj parceli u Biljanima Donjim, a koja nije predviđena za odlaganje otpada. Grad Šibenik je raskinuo ugovor s MLM-om, a za njima je ostalo crno brdo.

Nakon zaprimanja pritužbe zbog troske u Biljanima Donjim 2013. godine, Europska komisija je prvi put upozorila na mogućnost da Hrvatska ne gospodari otpadom u skladu s Okvirnom direktivnom o otpadu EU-a.

“Borba” za crno brdo

Tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode naložilo je 2015. tvrtki MLM Group da trosku ukloni do kraja te godine. Unatoč izrečenim kaznama, to se nije dogodilo. Kako smo pisali, tvrtka je 2017. podnijela prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe, a država je, kao jedini vjerovnik, postala vlasnik spornog odlagališta troske.

U rješenju iz 2018. kojim se ukida obveza MLM-a da ukloni trosku, tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike navodi da je zaprimilo “vještački nalaz Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta iz lipnja 2018.“, iz kojeg proizlazi da se “sukladno odredbama Zakona o rudarstvu, troska odložena na lokaciji Biljane Donje smatra mineralnom sirovinom“ te se “može koristiti kao građevinski materijal“.

Dva tjedna nakon, Ministarstvo državne imovine pokušalo se riješiti troske odlukom da je ustupi Ministarstvu obrane za potrebe rekonstrukcije i dogradnje Zračne luke Zemunik, ali MORH nikada nije preuzeo trosku.

Odugovlačenje košta

Europska komisija nije prihvatila argumente da je riječ o mineralnoj sirovini i 2018. je na Sudu Europske unije pokrenula tužbu. Godinu dana kasnije donesena je presuda prema kojoj je Hrvatska prekršila obvezu država članica EU-a da osiguraju zaštitu zdravlja ljudi i okoliša, odnosno da je u Biljanima Donjim nelegalno odložen otpad, a ne “nusproizvod”.

Hrvatska je na presudu udarila višegodišnji seen, odnosno nije sanirala nelegalno odlagalište, pa se Komisija 2023. opet obratila Sudu EU-a.

Drugo upućivanje predmeta Sudu vodi prema izricanju financijskih sankcija za period od prve presude do postizanja usklađenosti. Presuda je izrečena u ožujku ove godine i prema njoj Hrvatska mora platiti kaznu od milijun eura paušalno, plus 6 i pol tisuća eura dnevno do potpune sanaciju opasnog odlagališta.

Novi novi plan Vlade

Do kojeg datuma će Hrvatska zbrajati dnevne penale, odgovorila je sredinom mjeseca ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

Na sjednici Vlade održanoj 16. travnja pojasnila je da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošle godine pokrenuo postupak javne nabave za posao uklanjanja i sanacije crnog brda. Prema novom ugovoru, uklanjanje je predviđeno tijekom 16 mjeseci, a dodatnih 20 mjeseci predviđeno je za potpuno recikliranje i obradu.

“Radi se o ugovoru o nabavi radova vrijednom 14,01 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 17,5 milijuna eura s PDV-om, a izabrani provoditelj, izvršitelj, nakon provedenog postupka javne nabave velike vrijednosti, jest tvrtka Kemokop iz Dugog sela. Predmetne radove u potpunosti će financirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a sredstva su osigurana u proračunu za 2025. godinu, odnosno u planu poslovanja te u projekcijama za 2026. i 2027. godinu”, kazala je.

Ponavlja se vlada, ponavljamo se i mi – prošlo je dvije godine otkako smo u F-zinu pisali o ovoj temi. Vijest da je Europska komisija drugi put tužila Hrvatsku Sudu Europske unije iskoristili smo da ispričamo kako je “nastalo” brdo troske, odnosno priču o kemijskoj industriji u Dalmaciji. Dvije godine kasnije i dalje ne znamo kad i kako priča završava.

PRIČE MJESECA

Lokalne izbore pratite na Faktografu!

KLIMATSKE PRIČE

Klimatski portal ima dva newslettera: Klimatski newsletter u vaše inbokse uplovljava svakoga petka, a Šta ima? je tjedni audio newsletter kojeg svakoga ponedjeljka možete slušati samo u WhatsApp kanalu Klimatskog portala. Prijavite se, čitajte nas i slušajte!

Zanima vas dublji uvid u rad Hrvatskog sabora? Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.

Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions, Social ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da stiže u Primary.