F-zin #45: Ni igle, ni konca
Drage čitateljice i čitatelji,
jeste li čuli za šibensku Reviju? Možda vam je poznata kao tvornica modne konfekcije koja je oblačila Jugoslaviju, pa i šire. Možda je znate zbog prosvjeda radnica koje se gotovo četvrt stoljeća bore za neisplaćene plaće i otpremnine. Možda vam je slučaj poznat kao najduži stečaj u Hrvatskoj. Možda za Reviju nikad niste čuli.
Evo, ministar financija Marko Primorac za slučaj Revije prvi put je čuo prije desetak dana, kada se sastao s dijelom radnica i predstavnicima Novog sindikata.
U 45. broju F-zina zato podsjećamo na priču o vrsnim krojačicama iz Šibenika, kao i na priču o domaćoj tekstilnoj industriji. Posjetili smo izložbu “Proizvedeno rukom radnika: stvarni kreatori mode”; među potresnim pričama o uvjetima rada u tekstilnoj industriji diljem svijeta, ispričana je i ona nazvana “Hrvatska tekstilna industrija: hod po rubu”.
ŠIRA SLIKA
Izložba “Proizvedeno rukom radnika: stvarni kreatori mode” u zagrebačkom Tehničkom muzeju prigodno je otvorena za 8. mart. Kako je izloženo, u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj i svijetu dominantno rade žene.
Iza izložbe stoji nizozemska organizacija Clean Clothes Campaign, a govori o uvjetima rada u globalnoj tekstilnoj industriji. Segment izložbe nazvan je “Hrvatska tekstilna industrija: hod po rubu”. Tekst potpisuju Ana Vragolović iz Novog sindikata i Kosjenka Laszlo Klemar iz Tehničkog muzeja, a postav je oblikovala Barbara Blasin.
Istog dana, istim povodom, radnica Revije Jadranka Košarić je u sklopu osmomartovskog prosvjeda u Šibeniku ispričala kako se tristotinjak radnica od proglašenja stečaja 2001. godine bori za devet zaostalih plaća i otpremnine.
Dva tjedna kasnije, Košarić je istu priču u Zagrebu ispričala ministru Marku Primorcu. S ciljem da se konačno utvrdi pravna osnova za isplatu zaostalih plaća i otpremnina, radnice Revije i Novi sindikat Vladu su pozvali ili na donošenje posebnog zakona ili na implementaciju dviju europskih direktiva. Iako je ministar financija nedavno izjavio da je za slučaj Revije prvi put čuo, Košarić je optimistična. Kako je kazala, Primorac ih je saslušao i rečeno im je da novac nije problem.
Krajem 2023. godine saslušao ih je i Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Također je kazao da novac nije problem, ali model isplate jest. Prema tvrdnjama Novog sindikata, Bačić je tada tražio da predlože model, što su i učinili; predložili su tri modela isplate, tri puta tijekom prošle godine slali pozive na sastanak, ali ministar se oglušio.
Radnicama Revije priznata su potraživanja u iznosu od 13 milijuna tadašnjih kuna za neisplaćene plaće i otpremnine. Od prodaje zgrade nekadašnjeg pogona na šibenskoj rivi dobile su oko četvrtinu ukupnih potraživanja; i dalje čekaju preostalih oko 1,3 milijuna eura neisplaćenih plaća i otpremnina.
Unatoč svemu, nadaju se pomaku. Kako je ispričala Jadranka Košarić, Novi sindikat ministru Primorcu predstavio je modele isplate radničkih potraživanja. Dodala je da je, za razliku od sastanka s ministrom Bačićem, vođen zapisnik.
Stečaj Revije zaključen je 2020. godine. Iako je trajao rekordno dugo, punih 20 godina, zaključen je rekordno brzo; prema pisanju lokalnih medija, Trgovački sud u Šibeniku zatvorio je slučaj za nepunu minutu.
Iste godine počela je pandemija Covida-19. Ekonomske posljedice te javnozdravstvene krize zadale su težak udarac domaćoj tekstilnoj industriji.
“Hod po rubu” domaće tekstilne industrije
Dio izložbe koja je tijekom ožujka bila postavljena u Tehničkom muzeju “Nikola Tesla” posvećen je domaćoj tekstilnoj industriji. Povijesni pregled “hoda po rubu” počinje s 18. stoljećem i prvim pogonima, a dvadesete godine prošlog stoljeća označene su kao početak intenzivnijeg razvoja. Nakon Drugog svjetskog rada tekstilna industrija postaje jedna od najproduktivnijih industrijskih grana, navode autorice, a na prostoru Hrvatske posebno se razvila industrija konfekcije; proizvodila se i za izvoz. Godine 1990. u tekstilnoj industriji Hrvatske bilo je zaposleno 95 000 radnika i radnica, navedeno je.
Uslijedio je segment o propadanju tekstilne industrije u Hrvatskoj. Pretvorba i privatizacija, kao i tržišne promjene – uvoz jeftinih tkanina i gotovih odjevnih predmeta, pad izvoza, preusmjeravanja proizvodnje u takozvane doradne poslove nauštrb vlastite proizvodnje – rezultirale su gubicima, otkazima i porastom ovisnosti domaćih tekstilnih poduzeća o narudžbama stranih modnih kompanija. Do dvijetisućitih godina prepolovljen je broj zaposlenih u tekstilu, navodi se, a modne kompanije su na porast minimalne plaće reagirale premještanjem proizvodnje u siromašnije zemlje.
“Dodatan udarac ionako narušenoj industriji zadala je globalna ekonomska kriza 2008. godine. Broj zaposlenih u tekstilnoj industriji Hrvatske tada pada s 35,7 na svega 27 tisuća. Posljednji val propadanja hrvatske tekstilne industrije potaknula je pandemija koronavirusa 2020. godine. Mnoge strane tvrtke pandemiju su iskoristile kao izgovor za prekid suradnje s hrvatskim tekstilnim tvrtkama.”
Tako dolazimo do 2021. godine, kada je pokrenut stečaj požeške tvornice košulja Orljava, i prošle, 2024. godine, tijekom koje su stečaj proglasili varaždinski Varteks, sisačka Zlatna igla - Siscia i tvornica čarapa Jadran.
Čakovečke tvornice Kotka i Krateks drastično su smanjile broj zaposlenih, sredinom siječnja ove godine zatvoren je osječki pogon talijanskog Benettona, u rujnu prošle godine otpuštene su radnice kooperantske tvornica Leonarda iz Daruvara. S obzirom na to da modne kompanije nastavljaju premještati proizvodnju iz Hrvatske, izgledno je, zaključuju autorice, da će se zatvaranje tekstilnih pogona nastaviti.
Gabrijela Galić
Borba radnica Orljave
Izložba vodi kroz borbu radnica požeške tvornice odjeće Orljava, koja je osnovana 1945. godine i poznata po kvalitetnim muškim košuljama.
“Do 2002. godine poslovala je u sklopu Ženske kaznionice Požega. Nakon 2002., vlasništvo preuzima država. Loše upravljanje, nebriga i preuzimanje slabo plaćenih doradnih poslova dovode do propadanja. Pored navedenog, njemački brend Olymp, većinski kupac Orljave, godinama je plaćao preniske cijene za izradu naručenih košulja. Radnice su od devedesetih nadalje radile za minimalne plaće koje su im nerijetko kasnile. Prekovremeni sati nisu im plaćani, kao ni rad subotom, higijenski uvjeti u pogonu bili su loši”, opisuju autorice izložbe uvjete rada za njemački Olymp.
Suradnju su prekinuli u vrijeme pandemije Covida-19. U lipnju 2021. godine radnice Orljave u Zagrebu su prosvjedovale zbog neisplaćenih plaća, mjesec dana nakon štrajka proglašen je stečaj, a radnice su dobile otkaz.
Nakon 18 mjeseci pritisaka na lokalnu i nacionalnu vlast, radnice Orljave izborile su se, zajedno s Novim sindikatom i organizacijom Clean Clothes Campaign, za neisplaćene plaće i otpremnine. Vlada se obvezala isplatiti dug radnicama, Olymp još nije priznao odgovornost.
Propast Varteksa
Varaždinski Varteks, nekadašnji tekstilni gigant, lani je proglasio stečaj nakon više od sto godina proizvodnje.
I Varteks dijeli priču iz prethodnih paragrafa: u financijskim problemima našao se nakon raspada Jugoslavije. Uslijed novih tržišnih uvjeta brojni poslovi iz Hrvatske preseljeni su u Rumunjsku, Češku, Mađarsku i Poljsku, gdje je cijenu rada bila niža.
Što pretvorba i privatizacija nisu, uništila je ekonomska kriza 2008. godine. Kako smo pisali na Faktografu, prihodi Varteksa su od 2008. do 2011. godine pali za četvrtinu. Iako su 2012. uspjeli obnoviti ekskluzivni ugovor s Levisom, krajem te godine podnesen je zahtjev za pokretanjem predstečajne nagodbe. Sljedeće godine Varteks je izgubio ugovor s Levisom.
Pandemiju Covida-19, kao i mnoge druge firme, Varteks je preživio zahvaljujući državnim potporama za očuvanje radnih mjesta. Brojna poduzetnička imena izmjenjivala su u vlasničkoj strukturi, ali bez jasne vizije kako Varteks održati na životu.
Prošlu godinu u Varteksu obilježili su radnički prosvjedi, stečaj i otkazi. Prije desetak dana na varaždinskom Trgovačkom sudu održana je rasprava vjerovnika o prodaji pokretne i nepokretne imovine Varteksa. Stečajni upravitelj Varteksa Tomislav Đuričin naglasio je da postoji interes potencijalnih ulagača koji bi mogli izraditi stečajni plan.
O interesu radnica za firmu u kojoj su provele radni vijek dovoljno govori to što su nastavljale s radom i u najgorim uvjetima, što i dalje ne odustaju. Tu priču radnice Varteksa dijele s radnicama Orljave, s radnicama Revije i svima koje su svojim rukama proizvele priču o tekstilnoj industriji u Hrvatskoj.
Gabrijela Galić
PRIČE MJESECA
Petar Vidov
andrej
Gabrijela Galić
Pratite i Faktografov tjedni pregled dezinformacija na TikToku.
anasoric
KLIMATSKE PRIČE
Melita Vrsaljko
Matea Grgurinovic
Petar Vidov
Klimatski portal ima dva newslettera: Klimatski newsletter svakoga petka uplovljava u vaše inbokse, a Šta ima? je tjedni audio newsletter kojeg svakoga ponedjeljka možete slušati samo u WhatsApp kanalu Klimatskog portala. Prijavite se, čitajte nas i slušajte!
Zanima vas dublji uvid u rad Hrvatskog sabora? Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.
Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions, Social ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da stiže u Primary.
Member discussion