Oct 31, 2024 11 min read

F-zin #40: Stavovi Hrvatske o klimatskoj znanosti – širok asortiman nepovjerenja

Tko proizvodi sumnju u klimatsku znanost i znanstveni konsenzus o uzrocima klimatskih promjena? Kako su se narativi poricanja klimatskih promjena s vremenom mijenjali? Vjeruju li hrvatski građani u klimatske promjene i koliko? Tko u Hrvatskoj vjeruje u klimatske dezinformacije?

ilustracija: Ivana Živković / Faktograf.hr

Slušaj F-zin #40: Stavovi Hrvatske o klimatskoj znanosti – širok asortiman nepovjerenja

0:00

/640.624438

Drage čitateljice i čitatelji,

sredinom mjeseca kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača naumio je osporiti znanstveni konsenzus o tome da je ljudski utjecaj uzrok klimatskih promjena. U tekstu “Kako se dogodio moj sudar s tvrdim zidom znanstvenog konsenzusa” Drljača tvrdi da je proglašavanje znanstvenog konsenzusa “postao najsumnjiviji princip donošenja odluka za javne politike s ekstremno važnim implikacijama na budućnost čovječanstva”. Zaključuje da će “znanost relativno brzo doći ili neće doći do konsenzusa da su slavne poruke o historiji globalnog zatopljenja, i njegovim uzrocima, promašaj”.

U ovom broju F-zina nećemo se baviti tvrdnjama koje iznosi; ne nudi relevantne izvore, poentira da će znanja na kojima se temelji današnji znanstveni konsenzus biti osporena – ili neće, riječ je o kolumni, u istim novinama je prije par dana profesor zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje Neven Duić s Drljačom poveo javnu polemiku. Bavit ćemo se, međutim, nepovjerenjem u klimatsku znanost kakvo Drljača izražava.

Zašto neki ljudi negiraju klimatsku krizu? Tko se (i otkad) bavi proizvodnjom sumnje u klimatsku znanost i znanstveni konsenzus o uzrocima klimatskih promjena? Kako su se narativi poricanja klimatskih promjena s vremenom mijenjali?

Na temelju rezultata istraživanja koje je agencija Ipsos provela za Klimatski portal i Sveučilište u Zadru, a koje je objavljeno ovoga mjeseca u sklopu projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”, odgovorit ćemo i na pitanja vjeruju li hrvatski građani u klimatske promjene, koliko je vjerovanje u klimatske dezinformacije u Hrvatskoj rašireno i tko u Hrvatskoj (osim Gojka Drljače) vjeruje u klimatske dezinformacije?

ŠIRA SLIKA

Vremenski ekstremi sve su češći, a štete koje za sobom ostavljaju sve su veće. Znanstvena zajednica desetljećima složno upozorava da izgaranje fosilnih goriva, dakle ljudska aktivnost, pojačava efekt staklenika i podiže srednju temperaturu na Zemlji (1, 2). Pa ipak, trećina svjetske populacije u te činjenice sumnja.

Dijelom se sumnja jer su klimatske promjene prijetnja budućnosti, dok ljudi bolje reagiraju na neposredne prijetnje te su navikli planirati na kratke rokove.

Dijelom se, međutim, sumnja jer je sumnja proizvedena. Upravo je diskreditiranje klimatske znanosti i osporavanje znanstvenog konsenzusa o uzroku klimatskih promjena glavni fokus propagandnog rada fosilne industrije, koja barem od sedamdesetih godina prošlog stoljeća zna da se klima na Zemlji ubrzano mijenja zbog sve veće potrošnje fosilnih goriva. Između planeta i profita, fosilna industrija odabrala je profit koji ostvaruje upumpavanjem stakleničkih plinova u atmosferu. Potom su dio profita usmjerili u stvaranje mreža organizacija za širenje fosilne propagande, u lobiranje i kupovanje naklonosti akademske zajednice, stvaranje pritiska na medije i diskreditaciju klimatskih stručnjaka i stručnjakinja.

Fosilna industrija strategiju je “prepisala” od duhanske industrije, a s vremenom samo modificira narative poricanja. Prvo su uvjeravali svijet da klimatska kriza nije stvarna i da se ne događa ništa alarmantno. Danas, kada posljedice klimatskih promjena više nije moguće ignorirati, fosilna industrija nas uvjerava da fosilna goriva nemaju alternativu, da su za zagađenje zapravo odgovorni potrošači, a klimatske politike za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica nisu hitne. Riječ je o narativu odgode i zasad im prolazi.

Klimatska akcija, odgođeno

Faktografova analiza “Proizvodnja sumnje i hajka na znanost” objavljena je ove godine i pokazuje da klimatski dezinformacijski narativi prisutni u Hrvatskoj slijede globalne trendove – usredotočeni su na diskreditiranje klimatske znanosti i znanstvenika, na uvjeravanje da su javne politike za suzbijanje klimatskih promjena nepotrebne te da ljudsko djelovanje nije uzrok klimatskih promjena.

Tako ispada da su stavovi izneseni u kolumni Gojka Drljače u skladu sa svjetskim i domaćim trendovima kada je u pitanju klimatsko dezinformiranje. Naime, Faktografovo istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je iste rezultate kao ranije provedeno međunarodno istraživanje “The New Climate Denial”, koje je u siječnju ove godine objavio Center for Countering Digital Hate.

Proizvodnja sumnje i hajka na znanost – Analiza dezinformacija o klimatskoj krizi u Hrvatskoj

Vjeruju li hrvatski građani u klimatske promjene?

Sredinom listopada u Zadru je održan Znanstveno-stručni skup “Činjenice o klimatskoj krizi – istraživanje, komunikacija i rješenja” na kojem su predstavljeni rezultati istraživanja (1, 2, 3) koje je agencija Ipsos provela za Sveučilište u Zadru i Klimatski portal.

Rezultati pokazuju da hrvatski građani vjeruju u klimatske promjene. Većina smatra da će klimatske promjene dovesti do ozbiljnih negativnih posljedica, koje će utjecati i na područje na kojem žive. Međutim, istraživanje pokazuje i da je znatan broj onih koji vjeruju da su posljedice klimatskih promjena problem budućih generacija, da se ne radi o problemu koji treba hitno rješavati.

Najviše zabrinjava podatak koliko je među hrvatskim građanima rašireno nepovjerenje u znanost – više od trećine skeptično je prema znanosti. Gotovo 35 posto ispitanika se potpuno ili djelomično složilo s tvrdnjom da se znanstvenicima vjeruju puno više nego što bi trebalo, a skoro 18 posto je neodlučnih. Oko 37 posto ispitanika se potpuno ili djelomično složilo s tvrdnjom da ljudi ne shvaćaju koliko su mnoga znanstvena istraživanja zapravo manjkava, a čak 23,6 posto ispitanika nije sigurno što o tome misli. Da su mnoge znanstvene teorije pogrešne, smatra 37 posto sudionika istraživanja. Trećina ispitanika izražava potpuno ili djelomično slaganje s tvrdnjom “ponekad mislim da previše vjerujemo znanosti”. Skoro 29 posto ispitanika izrazilo je zabrinutost zbog količine utjecaja koji znanstvenici imaju u društvu.

Rezultati istraživanja tako su u skladu s nalazima Faktografove analize o dominantnim trendovima o klimatskim dezinformacijskim narativima prisutnima u Hrvatskoj: hajka je na znanost, naglasak na odgodu. Klimatske dezinformacije pogađaju svoju metu.

Koliko je vjerovanje u klimatske dezinformacije u Hrvatskoj rašireno i tko u njih vjeruje?

Vjerovanje u klimatske dezinformacije u Hrvatskoj je, pokazuje naše istraživanje, zabrinjavajuće rašireno; istovremeno, građani Hrvatske uvjereni su da dobro razumiju problematiku klimatskih promjena te da su sposobni prepoznati činjenično netočne informacije u javnom prostoru. Međutim, kada ih se upita vjeruju li u konkretne primjere raširenih dezinformacija, slika je prilično drugačija.

Na usvajanje dezinformacijskih narativa ne utječe spol, ali itekako utječu dob, razina obrazovanja, visina prihoda (za koju istraživači pretpostavljaju da je povezana s razinom obrazovanja) te veličina naselja u kojemu ispitanici žive, kao i geografska regija kojoj to naselje pripada. Utvrđeno je, dakle, da su mladi i obrazovaniji otporniji na klimatske dezinformacije.

Utvrđena je i povezanost s preferiranim izvorima informiranja – na usvajanje klimatskih dezinformacija prijemčiviji su bili građani koji su se dominantno informirali putem podcasta, videa na društvenim mrežama te općih, odnosno neinformativnih programa na televiziji. Kao i brojna inozemna istraživanja, i prvo istraživanje ovog tipa u Hrvatskoj pokazalo je da je krajnja desnica izrazito nepovjerljiva prema klimatskoj znanosti. Isto vrijedi i za osobe koje navode da ih politika ne zanima. Kada je riječ o percepciji vlastitih stavova, pomicanjem ulijevo na političkom spektru raste i povjerenje u znanost te se smanjuje podložnost dezinformacijskim narativima.

Fosilna industrija desetljećima usavršava i podešava svoju pomno razrađenu strategiju proizvodnje sumnje u klimatsku znanost i desetljećima odgađa konkretnu klimatsku akciju. Tako društvima diljem svijeta oduzima vrijeme za prilagodbu na život na sve toplijem planetu. Istraživanja, kako inozemna, tako domaća, pokazuju da su uspješni u zagovaranju narativa odgode. Pitanje za nas je – dokad?

Ovaj broj newslettera nastao je u okviru projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”. Projekt je sufinanciran putem bespovratne potpore dodijeljene od strane Agencije za elektroničke medije u okviru Programa potpora male vrijednosti (de minimis) za mjeru NPOO C1.1.1. R6-I2 Uspostava provjere medijskih činjenica iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

PRIČE MJESECA

SERIJAL "NOVINARSTVO NA UDARU"

KLIMATSKE PRIČE

PITALI STE

Zanima vas dublji uvid u rad Hrvatskog sabora? Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.

Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions, Social ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da newsletter stiže u Primary inbox.