11 min read

F-zin #40: Stavovi Hrvatske o klimatskoj znanosti – širok asortiman nepovjerenja

Tko proizvodi sumnju u klimatsku znanost i znanstveni konsenzus o uzrocima klimatskih promjena? Kako su se narativi poricanja klimatskih promjena s vremenom mijenjali? Vjeruju li hrvatski građani u klimatske promjene i koliko? Tko u Hrvatskoj vjeruje u klimatske dezinformacije?
F-zin #40: Stavovi Hrvatske o klimatskoj znanosti – širok asortiman nepovjerenja
ilustracija: Ivana Živković / Faktograf.hr

Drage čitateljice i čitatelji, 

sredinom mjeseca kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača naumio je osporiti znanstveni konsenzus o tome da je ljudski utjecaj uzrok klimatskih promjena. U tekstu “Kako se dogodio moj sudar s tvrdim zidom znanstvenog konsenzusa” Drljača tvrdi da je proglašavanje znanstvenog konsenzusa “postao najsumnjiviji princip donošenja odluka za javne politike s ekstremno važnim implikacijama na budućnost čovječanstva”. Zaključuje da će “znanost relativno brzo doći ili neće doći do konsenzusa da su slavne poruke o historiji globalnog zatopljenja, i njegovim uzrocima, promašaj”. 

U ovom broju F-zina nećemo se baviti tvrdnjama koje iznosi; ne nudi relevantne izvore, poentira da će znanja na kojima se temelji današnji znanstveni konsenzus biti osporena – ili neće, riječ je o kolumni, u istim novinama je prije par dana profesor zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje Neven Duić s Drljačom poveo javnu polemiku. Bavit ćemo se, međutim, nepovjerenjem u klimatsku znanost kakvo Drljača izražava. 

Zašto neki ljudi negiraju klimatsku krizu? Tko se (i otkad) bavi proizvodnjom sumnje u klimatsku znanost i znanstveni konsenzus o uzrocima klimatskih promjena? Kako su se narativi poricanja klimatskih promjena s vremenom mijenjali? 

Na temelju rezultata istraživanja koje je agencija Ipsos provela za Klimatski portal i Sveučilište u Zadru, a koje je objavljeno ovoga mjeseca u sklopu projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”, odgovorit ćemo i na pitanja vjeruju li hrvatski građani u klimatske promjene, koliko je vjerovanje u klimatske dezinformacije u Hrvatskoj rašireno i tko u Hrvatskoj (osim Gojka Drljače) vjeruje u klimatske dezinformacije?

ŠIRA SLIKA

Vremenski ekstremi sve su češći, a štete koje za sobom ostavljaju sve su veće. Znanstvena zajednica desetljećima složno upozorava da izgaranje fosilnih goriva, dakle ljudska aktivnost, pojačava efekt staklenika i podiže srednju temperaturu na Zemlji (1, 2). Pa ipak, trećina svjetske populacije u te činjenice sumnja.

Dijelom se sumnja jer su klimatske promjene prijetnja budućnosti, dok ljudi bolje reagiraju na neposredne prijetnje te su navikli planirati na kratke rokove.

Zašto (neki) ljudi vjeruju da klimatska kriza nije stvarna - Klimatski portal
U jedanaestom poglavlju serijala o negiranju klimatske krize pokušavamo dokučiti zbog čega ljudi vjeruju u klimatske dezinformacije.

Dijelom se, međutim, sumnja jer je sumnja proizvedena. Upravo je diskreditiranje klimatske znanosti i osporavanje znanstvenog konsenzusa o uzroku klimatskih promjena glavni fokus propagandnog rada fosilne industrije, koja barem od sedamdesetih godina prošlog stoljeća zna da se klima na Zemlji ubrzano mijenja zbog sve veće potrošnje fosilnih goriva. Između planeta i profita, fosilna industrija odabrala je profit koji ostvaruje upumpavanjem stakleničkih plinova u atmosferu. Potom su dio profita usmjerili u stvaranje mreža organizacija za širenje fosilne propagande, u lobiranje i kupovanje naklonosti akademske zajednice, stvaranje pritiska na medije i diskreditaciju klimatskih stručnjaka i stručnjakinja. 

Fosilna industrija strategiju je “prepisala” od duhanske industrije, a s vremenom samo modificira narative poricanja. Prvo su uvjeravali svijet da klimatska kriza nije stvarna i da se ne događa ništa alarmantno. Danas, kada posljedice klimatskih promjena više nije moguće ignorirati, fosilna industrija nas uvjerava da fosilna goriva nemaju alternativu, da su za zagađenje zapravo odgovorni potrošači, a klimatske politike za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica nisu hitne. Riječ je o narativu odgode i zasad im prolazi.

Povijest negiranja klimatske krize - Klimatski portal
Negiranje klimatske krize ima dugu povijest, počevši od ranih napora industrijskih lobija i nekih znanstvenika koji su pokušavali osporiti ili umanjiti znanstvene dokaze o utjecaju ljudskih aktivnosti na globalno zatopljenje. Tijekom godina, unatoč sve većem broju dokaza koji potvrđuju klimatske promjene, nastavili su se pojavljivati organizirani pokušaji obmane javnosti i političkih lidera kako bi se … više

Klimatska akcija, odgođeno

Faktografova analiza “Proizvodnja sumnje i hajka na znanost” objavljena je ove godine i pokazuje da klimatski dezinformacijski narativi prisutni u Hrvatskoj slijede globalne trendove – usredotočeni su na diskreditiranje klimatske znanosti i znanstvenika, na uvjeravanje da su javne politike za suzbijanje klimatskih promjena nepotrebne te da ljudsko djelovanje nije uzrok klimatskih promjena. 

Tako ispada da su stavovi izneseni u kolumni Gojka Drljače u skladu sa svjetskim i domaćim trendovima kada je u pitanju klimatsko dezinformiranje. Naime, Faktografovo istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je iste rezultate kao ranije provedeno međunarodno istraživanje “The New Climate Denial”, koje je u siječnju ove godine objavio Center for Countering Digital Hate.

Proizvodnja sumnje i hajka na znanost – Analiza dezinformacija o klimatskoj krizi u Hrvatskoj

Vjeruju li hrvatski građani u klimatske promjene?

Sredinom listopada u Zadru je održan Znanstveno-stručni skup “Činjenice o klimatskoj krizi – istraživanje, komunikacija i rješenja” na kojem su predstavljeni rezultati istraživanja (1, 2, 3) koje je agencija Ipsos provela za Sveučilište u Zadru i Klimatski portal. 

Rezultati pokazuju da hrvatski građani vjeruju u klimatske promjene. Većina smatra da će klimatske promjene dovesti do ozbiljnih negativnih posljedica, koje će utjecati i na područje na kojem žive. Međutim, istraživanje pokazuje i da je znatan broj onih koji vjeruju da su posljedice klimatskih promjena problem budućih generacija, da se ne radi o problemu koji treba hitno rješavati.

Najviše zabrinjava podatak koliko je među hrvatskim građanima rašireno nepovjerenje u znanost – više od trećine skeptično je prema znanosti. Gotovo 35 posto ispitanika se potpuno ili djelomično složilo s tvrdnjom da se znanstvenicima vjeruju puno više nego što bi trebalo, a skoro 18 posto je neodlučnih. Oko 37 posto ispitanika se potpuno ili djelomično složilo s tvrdnjom da ljudi ne shvaćaju koliko su mnoga znanstvena istraživanja zapravo manjkava, a čak 23,6 posto ispitanika nije sigurno što o tome misli. Da su mnoge znanstvene teorije pogrešne, smatra 37 posto sudionika istraživanja. Trećina ispitanika izražava potpuno ili djelomično slaganje s tvrdnjom “ponekad mislim da previše vjerujemo znanosti”. Skoro 29 posto ispitanika izrazilo je zabrinutost zbog količine utjecaja koji znanstvenici imaju u društvu.  

Rezultati istraživanja tako su u skladu s nalazima Faktografove analize o dominantnim trendovima o klimatskim dezinformacijskim narativima prisutnima u Hrvatskoj: hajka je na znanost, naglasak na odgodu. Klimatske dezinformacije pogađaju svoju metu.

Istražili smo vjeruju li hrvatski građani u klimatske promjene - Klimatski portal
Klimatske promjene su stvarne, ali nisu hitne, a znanosti ne treba previše vjerovati, misle građani RH, a pokazuje anketa.

Koliko je vjerovanje u klimatske dezinformacije u Hrvatskoj rašireno i tko u njih vjeruje?

Vjerovanje u klimatske dezinformacije u Hrvatskoj je, pokazuje naše istraživanje, zabrinjavajuće rašireno; istovremeno, građani Hrvatske uvjereni su da dobro razumiju problematiku klimatskih promjena te da su sposobni prepoznati činjenično netočne informacije u javnom prostoru. Međutim, kada ih se upita vjeruju li u konkretne primjere raširenih dezinformacija, slika je prilično drugačija.

Vjerovanje u klimatske dezinformacije među Hrvatima je vrlo rašireno - Klimatski portal
Istraživanje na reprezentativnom uzorku pokazuje da je broj ljudi koji vjeruju u popularne klimatske dezinformacije u Hrvatskoj vrlo visok.

Na usvajanje dezinformacijskih narativa ne utječe spol, ali itekako utječu dob, razina obrazovanja, visina prihoda (za koju istraživači pretpostavljaju da je povezana s razinom obrazovanja) te veličina naselja u kojemu ispitanici žive, kao i geografska regija kojoj to naselje pripada. Utvrđeno je, dakle, da su mladi i obrazovaniji otporniji na klimatske dezinformacije. 

Utvrđena je i povezanost s preferiranim izvorima informiranja – na usvajanje klimatskih dezinformacija prijemčiviji su bili građani koji su se dominantno informirali putem podcasta, videa na društvenim mrežama te općih, odnosno neinformativnih programa na televiziji. Kao i brojna inozemna istraživanja, i prvo istraživanje ovog tipa u Hrvatskoj pokazalo je da je krajnja desnica izrazito nepovjerljiva prema klimatskoj znanosti. Isto vrijedi i za osobe koje navode da ih politika ne zanima. Kada je riječ o percepciji vlastitih stavova, pomicanjem ulijevo na političkom spektru raste i povjerenje u znanost te se smanjuje podložnost dezinformacijskim narativima.

Tko u Hrvatskoj vjeruje u klimatske dezinformacije? - Klimatski portal
Na klimatske dezinformacije su otporniji mladi i bolje obrazovani građani. Najčešće su dezinformirani birači ekstremno desnih stranaka.

Fosilna industrija desetljećima usavršava i podešava svoju pomno razrađenu strategiju proizvodnje sumnje u klimatsku znanost i desetljećima odgađa konkretnu klimatsku akciju. Tako društvima diljem svijeta oduzima vrijeme za prilagodbu na život na sve toplijem planetu. Istraživanja, kako inozemna, tako domaća, pokazuju da su uspješni u zagovaranju narativa odgode. Pitanje za nas je – dokad?

Ovaj broj newslettera nastao je u okviru projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”. Projekt je sufinanciran putem bespovratne potpore dodijeljene od strane Agencije za elektroničke medije u okviru Programa potpora male vrijednosti (de minimis) za mjeru NPOO C1.1.1. R6-I2 Uspostava provjere medijskih činjenica iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

PRIČE MJESECA

Slučaj RefundFX: Tko vara prevarene? - Faktograf.hr
Društvenim mrežama šire se oglasi koji žrtvama internetskih prijevara obećavaju povrat novca. Nekoliko institucija potvrdilo nam je da su i oni prevaranti.
Novi svjetski poredak: Teorija zavjere širi se više od 100 godina, no tajnu vladu moćnika nitko nije pronašao - Faktograf.hr
Sljedbenici teorije vjeruju da postoji tajna, moćna elita koja pokušava oformiti totalitarnu vladu koja će kontrolirati svjetsku populaciju.
Karolina Vidović Krišto maliciozno izostavlja brojne činjenice o slučaju gradnje hidroelektrane na Uni - Faktograf.hr
Vidović Krišto ne iznosi točne podatke vezane za utjecaj malih elektrana na okoliš te navodi nepotpune podatke vezane za dokumentaciju.

SERIJAL "NOVINARSTVO NA UDARU"

Novinarstvo na udaru (1): Navigacija između SLAPP tužbi i verbalnih napada političara - Faktograf.hr
U prvoj polovici godine, od sedam praćenih verbalnih napada na novinare pet su počinili članovi Vlade ili javni službenici.
Novinarstvo na udaru (2): Lokalni novinari uz prijetnje doživljavaju i fizičke napade - Faktograf.hr
U ovom nastavku serijala “Novinarstvo na udaru” bavimo se prijetnjama novinarima te fizičkim napadima kojima su izloženi.

KLIMATSKE PRIČE

Kninske lagune zagađuju okoliš već 30 godina, a sanacija se još čeka - Klimatski portal
Zagađenje rijeka Orašnice i Krke zbog izlijevanja vode iz laguna pored pogona tvornice DIV spada u bizarnije slučajeve okolišnih devastacija.
Jedan kvart u Berlinu pokazuje nam što se sve može s otpadnim vodama iz stambene zgrade - Klimatski portal
Blok 6 u berlinskoj četvrti Kreuzberg odvojeno prikuplja sive i crne otpadne vode te ih ponovno koristi, između ostalog i za poljoprivredu.

PITALI STE

Ne, smrdljivi martini nisu biološko oružje i ne grizu oči mačkama i pilićima - Faktograf.hr
Facebookom se širi status s nizom netočnosti o smeđoj mramoriranoj stjenici - invazivnoj vrsti koja je prvi put u Hrvatskoj primijećena 2017.
Pavle Kalinić netočno tvrdi da 800 djece čeka promjenu spola - Faktograf.hr
Izjavu o velikom broju djece koja čekaju promjenu spola demantiralo je za Faktograf Ministarstvo zdravstva.

Zanima vas dublji uvid u rad Hrvatskog sabora? Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.

Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions, Social ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da newsletter stiže u Primary inbox.

Obavijest o privatnosti – Faktograf.hr - Faktograf.hr
Vaša privatnost nam je važna! U našoj Obavijesti o privatnosti možete doznati: koje vrste podataka obrađujemo, zbog čega to činimo, s kojom pravnom osnovom, tko može imati pristup podacima te prava koja imate sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka. 1. Voditelj obrade Faktograf – udruga za informiranu javnost, Ulica Franje Petračića 6, 10000 Zagreb, OIB: […]