Jul 31, 2024 12 min read

F-zin #38: (Na)rodni neprijatelji

Kojim se narativima o srpskoj nacionalnoj manjini i kritički nastrojenim medijima Domovinski pokret poslužio u postizbornom periodu? S kojim su ciljem plasirali te narative? Jesu li narativi koje je koristio DP primjenjivi na druge teme od javnog interesa? Koje su posljedice?

ilustracija: Ivana Živković / Faktograf.hr

Drage čitateljice i čitatelji,

riječ je o uhodanom scenariju: kad ekstremnoj desnici trebaju politički punti, naciljaju ranjivu društvenu skupinu i krenu u napad. Narativi kojima se pritom služe uvijek su i svugdje isti – u Hrvatskoj, Europi, svijetu – a meta su navodni neprijatelji naroda, države, “našeg načina života”.

Prema jednom takvom scenariju odigrala se kampanja stranke Domovinski pokret (DP) uoči travanjskih parlamentarnih izbora, kao i pregovori o sklapanju vladajuće koalicije u režiji DP-a i HDZ-a. Za metu je odabrana srpska nacionalna manjina, s posebnim naglaskom na tjednik Novosti.

ŠIRA SLIKA

Domovinski pokret se tijekom kampanje za parlamentarne izbore usredotočio na rodne i narodne neprijatelje. U političkom programu sebe su isticali kao one koji će Hrvatsku zaštititi od “rodne ideologije”, od udruga koje se bave “antihrvatskim djelatnostima”, od “neojugoslavenskih” medija, od “migrantske invazije”. U programu su najavili reviziju sredstava “koja se dodjeljuju tjedniku Novosti, a i nekim drugim portalima i tiskovinama” te izjavljivali da im nije prihvatljivo sudjelovati u vladajućoj koaliciji koju bi činili Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) i stranka Možemo!.

Izbori su prošli, HDZ je odnio još jednu relativnu izbornu pobjedu, a izborna slagalica završila je dogovorom HDZ-a i Domovinskog pokreta. Andrej Plenković prešao je preko uvreda koje su na njegov račun iznosili članovi Domovinskog pokreta, kao i kaznene prijave koju je ta stranka podnijela protiv njega uoči izbora. Domovinski pokret prešao je preko snimke koju je tri dana prije izbora objavio Nacional, a na kojoj Plenković za članove Domovinskog pokreta govori da su “kvarni” i “zli ljudi” s kojima neće imati posla. U konačnici, HDZ je nadigrao Domovinski pokret – nijedan razvikani zahtjev Domovinskog pokreta nije zadovoljen, osim isključenja SDSS-a iz vladajuće koalicije.

Andrej Plenković dopustio je, međutim, Domovinskom pokretu da huškačkom retorikom protiv srpske nacionalne manjine i kritički nastrojenog medija pokuša zataškati činjenicu da koalicija s HDZ-om predstavlja izdaju njihovih predizbornih obećanja. Domovinski pokret iskoristio je u društvu relativno normaliziranu mržnju prema Srbima da bi svoje biračko tijelo uvjerio da nisu izdali političke ideale kojima su se tijekom predizborne kampanje i koalicijskih pregovora busali u prsa.

U studiji slučaja koju je udruga Faktograf objavila ovoga mjeseca, predstavljeni su narativi kojima se domaća ekstremna desnica služila u napadu na nacionalne manjine. Ti se narativi isprepliću s pitanjem medijskih sloboda i javnog financiranja medija.

“Novosti se ili pali ili gasi”

Napadi na medije u Hrvatskoj nažalost nisu ništa novo, a novost ne predstavljaju ni napadi na tjednik Novosti. U Faktografovoj studiji slučaja “Novosti se ili pali ili gasi” autorica Tajana Broz slučajeve napada na Novosti u postizbornom razdoblju klasificira u tri dominantna narativa: nacionalistički, medijski i financijski.

Nacionalistički narativ, navodi se u studiji, podrazumijeva svrstavanje tjednika Novosti među “narodne neprijatelje”, one koji propitivanjem dogmi o Domovinskom ratu i/ili djelovanju Katoličke crkve “napadaju temelje Republike Hrvatske”. Ovdje spadaju i teorije zavjere prema kojima tjednik Novosti radi na destabilizaciju Hrvatske služeći navodnim interesima Republike Srbije. Štoviše, svi koji propituju nacionalističke mitove navodno sudjeluju u zavjeri stranih sila i “globalističkih elita” koje žele uništiti Hrvatsku.

Na tom tragu je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, odgovarajući na pitanje novinara o suradnji s SDSS-om, držeći pritom u rukama naslovnicu Novosti izjavio: “Kakvi Srbi, koji Srbi? Apsolutno srpska nacionalna manjina, dok god poštuju hrvatsku državu i zakone, dok nemaju problem doći 5. 8. i poštivati, ako ne slaviti Oluju, nemamo problem. Međutim, ljudi poput ovog čovjeka ovdje... Podržavati politiku koja financira ovakve tvorevine, koja ima naslove ‘neka visi F.T.‘. To ne dolazi u obzir”.

Pod medijski narativ spadaju napadi koji se ne odnose samo na Novosti, već i na druge kritičke medije – svaki medij koji propituje društvene dogme smatra se “neprijateljskim”. Ekstremna desnica smatra da uređivačku politiku medija treba uskladiti s državnim interesima. Pojedini akteri uopće ne vide prepreku da država određuje uredničku politiku medija, a državno financiranje medija u scenariju ekstremističke desnice služi utišavanju kritičkih glasova, navodi se u studiji. Ovdje spada i tip napada specifičan za Novosti, a to je povezivanje ovog tjednika s Feral Tribuneom, na temelju činjenice da za Novosti pišu neki od bivših Feralovih autora.

Primjer ovog narativa je izjava potpredsjednika Domovinskog pokreta Marija Radića, koji je kazao da “srpsko glasilo nacionalne manjine treba postojati i treba se baviti kulturnim i životnim pitanjima srpskog naroda u Hrvatskoj”. Dodao je i da su to “uglavnom novinari Ferala”, što je usporedba koja za nacionalističku desnicu predstavlja svojevrsnu diskvalifikaciju, mada u novinarskoj struci malo tko propitkuje kvalitetu Feral Tribunea.

Treća skupina su financijski narativi na temelju kojih se Novostima pokušava osporiti pravo na pristup javnom financiranju. Ovoj skupini pripadaju teze da bi Novosti trebale biti prepuštene slobodnom tržištu, koje se neutemeljeno proglašava najboljim indikatorom kvalitete. U ovaj narativ spadaju i teze da pristup javnim sredstvima trebaju imati samo državno podobni mediji, oni koji poštuju nacionalističke mitove i identitetske osnove. Tu su i neutemeljene tvrdnje prema kojima redakcija Novosti i njen izdavač Srpsko narodno vijeće nenamjenski troše javna sredstva.

Kao primjer može poslužiti izjava Stephena Nikole Bartulice, tada izabranog saborskog zastupnika, a danas zastupnika u Europskom parlamentu, koji je izjavio da je “veliki problem” što “porezni obveznici moraju financirati nešto tako. [Novosti] služe za obračunavanje s ideološkim protivnicima. To nije smisao manjinske politike. Zašto bi porezni obveznici financirali list koji se obračunava s Katoličkom crkvom i s poduzetnicima koji se zalažu za tržišno gospodarstvo”.

Narodne neprijateljice

Narativi iskorišteni za napade na Novosti nisu rezervirani samo za ovaj tjednik. Uz manje prilagodbe, koriste se i za napade na druge nezavisne medije, organizacije civilnog društva i manjinske grupe. Varijacije narativa koji su u Faktografovoj studiji klasificirani kao nacionalistički i financijski, odzvanjale su u javnosti nakon što su Rodni studiji na Filozofskom fakultetu dobili zeleno svjetlo Fakultetskog vijeća i Sveučilišta u Zagrebu.

“Dosta mi je, evo stvarno mi je dosta terora manjine nad šutljivom većinom, u ovom slučaju namećanja rodne ideologije ostatku društva”, kazao je predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček na konferenciji za medije koju je sazvao zbog vijesti o pokretanju Rodnih studija. Dodao je da ima sina “koji je muško” te da ne želi “da on sutra bude žensko, a da prekosutra bude nebinarna osoba”. Pokretačice Rodnih studija portretirane su kao one koje žele uništiti tradiciju i “hrvatski identitet” uvođenjem takozvane rodne ideologije. Ukratko, neprijateljice Hrvatske.

Huškanju s desnice pridružila se i stranka Most. Nikola Grmoja je, koristeći se gore opisanim financijskim narativom, izjavio: “Ne trebaju nam rodni komesari i komesarke u Vladinim uredima i udrugama civilnog društva. Ako ih netko želi privatno financirati, neka ih financira, ali to ne treba biti iz državnog proračuna. Rodne komesarke i komesari koji tvrde da muškarci mogu postati žene ili rađati nepotrebni su, i država to ne treba financirati. Biologija, znanost i zdrav razum su jasni, i takvim studijima nema mjesta na Filozofskom fakultetu”.

Podsjećamo, "rodna ideologija" ne postoji, riječ je o strašenju javnosti koje nije utemeljeno u stvarnosti.

Što slijedi nakon huškanja?

Narativi identificirani u Faktografovoj studiji slučaja služe, kako se navodi u zaključku, promicanju autokratskih i nacionalističkih ideja kojima je cilj smanjiti slobodu medija, učiniti manjinske grupe nevidljivima te učvrstiti društvenu kontrolu.

Savjet za nacionalne manjine je dva dana nakon parlamentarnih izbora donio Odluku o rasporedu sredstava koja se u Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2024. godini. Srpsko narodno vijeće za rad Novosti ostvarilo je potporu od 610.000 eura. Time je intervencija u financiranje Novosti u 2024. godini onemogućena, ali to samo znači da Novosti čeka novi krug napada prilikom odlučivanja o sredstvima za 2025. godinu. Sama činjenica da je pitanje javnog financiranja jednog specifičnog medija pretvoreno u ključnu temu pregovora o sklapanju vladajuće koalicije, prijetnja je budućem razvoju nezavisnog medijskog sektora u Hrvatskoj, čiji opstanak može zajamčiti samo dostupnost adekvatnog javnog financiranja, navodi Tajana Broz u studiji slučaja.

U programu Vlade HDZ-a i DP-a ne navodi se pitanje financiranja Novosti pa ćemo tek doznati hoće li HDZ nastaviti odolijevati političkim zahtjevima Domovinskog pokreta ili će kroz donošenje Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2024. - 2028. i/ili političkim pritiscima na Savjet za nacionalne manjine ukinuti ili smanjiti izdvajanja za Novosti, zaključuje Broz u studiji.

Sam Andrej Plenković sklon je prozivati kritički nastrojene medije. Kad god se istaknuti članovi HDZ-a nađu pod optužbom za korupciju, premijer odgovara tvrdnjom da je u pitanju zavjera kojom ga se pokušava svrgnuti s vlasti, ne nudeći pritom dokaze. Dodatno, pokušava uređivati medije, odnosno tumačiti medijima kojim bi se temama trebali baviti, a kojima ne.

I ne samo tumačiti. Prije godinu dana Vlada je Hrvatskom saboru podnijela izmjene Kaznenog zakona kako bi uvela kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja informacija iz kaznenih istraga koje su u tijeku, poznatije kao “Lex A. P.”. Nakon oštrih reakcija strukovnih udruženja, oporbe i javnosti, izmjene su revidirane – novinari i novinarke izuzeti su od kaznenog djela otkrivanja informacija iz kaznenih istraga. Međutim, i dalje postoji snažna kritika izmjena, o čemu svjedoči i činjenica da je problematika vezana za “Lex A. P.” uvrštena u godišnje Izvješće o vladavini prava Europske komisije objavljeno krajem srpnja.

Tu je i problem SLAPP tužbi, kojima se medije pokušava financijski iscrpiti, a urednike i novinare potaknuti na autocenzuru. Hrvatska je prema broju takvih tužbi protiv medija među najgorima u Europskoj uniji.

Kada napadi na medije kreću od samog političkog vrha, to utječe na količinu prijetnji i govora mržnje s kojima se novinari i novinarke susreće. Publika, naime, takve poruke doživljava kao poziv na djelovanje. Tako se stvara okruženje u kojem se normaliziraju napadi na novinare i novinarke. Samo od travanjskih parlamentarnih izbora napadnuti su novinari Faktografa Andrej Dimitrijević i Melita Vrsaljko (1, 2, 3) – jer su radili svoj posao.

Rodnim studijima stigla je, pak, odbijenica resornog ministarstva. Pozivaju se na birokratske razloge – postupak inicijalne akreditacije trebao se, navode, provesti kroz Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, a ne unutar Sveučilišta. Rodni studiji postupak akreditacije započeli su prema starom propisu koji se u međuvremenu promijenio. Na Filozofskom fakultetu, pak, smatraju da je riječ o političkim razlozima i strahu od desnice.

Za očekivati je da će se napadi na Novosti i strašenje javnost nepostojećom rodnom ideologijom ponavljati svaki put kad Domovinski pokreti treba demonstrirati da se nisu “prodali” HDZ-u. Međutim, činjenica da su stvarni ciljevi ekstremne desnice razotkriveni ne znači da zapaljive izjave s političkog vrha treba podcjenjivati. Ako dovoljno dugo cirkuliraju javnim prostorom, rezultiraju govorom mržnje, uznemiravanjem, prijetnjama ili otvorenim nasiljem.

PRIČE MJESECA

KLIMATSKE PRIČE

Klimatski podcast potražite na Spotifyju; kako se po naški kaže, serijal Povijest negiranja klimatske krize je "binge worthy".

SEE CHECK – REGIONALNE PRIČE

Zanima vas dublji uvid u rad Hrvatskog sabora? Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.

Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da newsletter stiže u Primary inbox.