F-zin #36: Neki to vole vruće
Drage čitateljice i čitatelji,
“očigledno” je ono što se jasno vidi, što ne treba dokazivati – definicija je to Hrvatskog jezičnog portala.
Očigledno je da se klima mijenja pred našim očima. U Hrvatskoj, u Europi, očigledno je toplije. Očigledni su sve češći vremenski ekstremi. Očigledne su štete koje za sobom ostavljaju.
Očigledno je da se znanstvena zajednica slaže da su klimatske promjene stvarne, a ljudsko djelovanje uzrok klimatskih promjena. Desetljećima upozoravaju: izgaranje fosilnih goriva vodi pojačavanju efekta staklenika, podizanju srednje temperature na Zemlji i dizanju razina svjetskih mora.
Očigledno je i da za klimatsku krizu nisu svi jednako odgovorni. Fosilna industrija još je sredinom prošlog stoljeća znala za posljedice izgaranja fosilnih goriva, govorili su im to čak i znanstvenici koje su sami plaćali. Odgovorili su upumpavanjem silne količine novca u poricanje klimatskih promjena i proizvodnju sumnje u znanstveni konsenzus o uzrocima klimatskih promjena, a sve kako bi se nastavili bogatiti upumpavanjem CO2 u atmosferu.
Na koncu, očigledno se radi na rješenjima za nošenje s posljedicama klimatskih promjena i očigledno nedostaje političke volje za ozbiljniji angažman u tom smjeru.
Kojim se metodama sve to što je očigledno negira i dan danas? Koji dezinformacijski narativi o klimatskoj krizi prevladavaju u Hrvatskoj? Što možemo očekivati od budućeg saziva Europskog parlamenta?
ŠIRA SLIKA
Fosilna industrija podmazuje mašineriju negiranja klimatske krize još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Da bi nastavili profitirati od trgovine fosilnim energentima, da bi uvjerili potrošače da su njihovi proizvodi i dalje sigurni, falsificirali su znanost i korumpirali znanstvenike, orkestrirali dezinformacijsko-propagandne kampanje i hajku na nepotkupljive znanstvenike i znanstvenice.
Dezinformacijski narativ s vremenom se mijenjao. Fosilne industrija najprije je uvjeravala javnost kako klimatske promjene ne postoje, a zatim kako nema dokaza da ljudska aktivnost potiče globalno zagrijavanje. Kad više nisu mogli negirati očigledno, promijenili su priču. Sada tvrde da fosilna goriva nemaju alternativu pa su za zagađenje zapravo odgovorni potrošači, svi mi.
I priča i promjena priče dio su strategije koju je fosilna industrija preuzela od duhanske industrije. Kako smo pisali u tekstu “Kako obmanuti svijet i zaraditi milijune” na Klimatskom portalu, povjesničarka znanosti Naomi Oreskes i njezin kolega Erik Conway prvi su 2011. godine u knjizi “Trgovci sumnjom” upozorili da fosilni profiteri obmanjuju globalnu javnost koristeći istu strategiju kojom se ranije uspješno služila duhanska industrija. Strategija čiji je cilj proizvodnja sumnje – osporavanje činjenica i znanstvenih spoznaja plasiranjem dezinformacija u javni prostor – ima pet koraka:
1. Industrija financijski podržava osnivanje “trustova mozgova” koji okupljaju “znanstvenike” skeptične prema znanstvenom konsenzusu.
2. Tako potkupljeni znanstvenici proizvode “istraživanja” čiji nalazi idu na ruku industriji koja ih plaća.
3. “Otkrića” znanstvenika čiji je rad financirala, industrija koristi kao utemeljenje za lobističke i propagandne operacije s ciljem utjecaja na javne politike.
4. Industrija organizira hajku na znanstvenike i znanstvenice koji u javnosti pokušavaju iznositi činjenice o štetnosti njihovih proizvoda.
5. Lobisti i propagandisti najprije uvjeravaju političare i javnost da njihovi proizvodi nisu štetni, a kad u konačnici dođu do toga da ipak moraju prihvatiti činjeničnu stvarnost, mijenjaju narativ i tvrde da industriju ne treba posebno regulirati jer odgovornost za nastalu štetu ionako nije na njima, već na konzumentima njihovih proizvoda.
Danas se fosilna industrija služi lobiranjem, medijima i influencerima kako bi uvjerila javnost i politički vrh da “ima vremena”. Pretvaraju se da klimatske promjene i vlastitu ulogu shvaćaju ozbiljno, koriste se greenwashingom – marketingom koji gradi sliku da se na zaštiti klime radi značajno više nego što se doista radi – i brojnim drugim taktikama. Koje su posljedice njihovih operacija?
Ana Benačić
Klimatski dezinformacijski narativi prisutni u Hrvatskoj slijede globalne trendove
Da fosilna industrija uspijeva nametnuti diskurs odgode – narative koji prihvaćaju postojanje klimatskih promjena, ali opravdavaju nedjelovanje ili neadekvatne napore u njihovu suzbijanju – pokazuju rezultati istraživanja “THE NEW CLIMATE DENIAL: How social media platforms and content producers profit by spreading new forms of climate denial”, koje je u siječnju ove godine objavila organizacija Center for Countering Digital Hate (CCDH).
Tijekom šest godina, od 2018. do 2023., analizirali su transkripte više od 12 tisuća video zapisa objavljenih na platformi YouTube na temu klime. U istraživanju dezinformacijske narative dijele na tzv. staro negiranje (old denial narativi), koje je u padu, i tzv. novo negiranje klimatskih promjena (new denial narativi), koje je u porastu.
Prema njihovim podacima “stari” dezinformacijski narativ “Klimatske promjene ne postoje” pao je s 48 % svih tvrdnji o poricanju u 2018. na 14 % u 2023. godini. Dezinformacijski narativ “Ljudsko djelovanje ne uzrokuje klimatske promjene” relativno je stabilan i bilježi malen pad, sa 17 % na 16 %. Dezinformacijski narativ “Utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji nije štetan” bilježi porast s 4 % na 6 %. Najveći rast, kao i najveći udio među svim dezinformacijskim narativima imaju “novi” dezinformacijski narativi “Javne su politike za suzbijanje klimatskih promjena su nepotrebne”, koji bilježi porast s 9 % na 30 %, te “Klimatska znanost nije pouzdana”, koji bilježi porast s 23 % na 35 %.
Istu taksonomiju klimatskih dezinformacijskih narativa koristila je i udruga Faktograf u analizi dezinformacija o klimatskoj krizi u Hrvatskoj “Proizvodnja sumnje i hajka na znanost” iz veljače ove godine.
Proizvodnja sumnje i hajka na znanost
Analiza dezinformacija o klimatskoj krizi u Hrvatskoj
istraži!U analizi je 90 članaka klasificirano u šest dezinformacijskih narativa baziranih na proširenoj CARDS taksonomiji. Pokazalo se da glavnina dezinformacija vezanih za klimatske promjene u Hrvatskoj promovira narativ prema kojem “Klimatska znanost nije pouzdana”, s udjelom od 44 %. Slijede narativi “Ljudsko djelovanje ne uzrokuje klimatske promjene” s 18 % i “Javne su politike za suzbijanje klimatskih promjena nepotrebne” sa 17 %. U manjoj mjeri pojavljuju se preostali narativi – “Klimatske promjene ne postoje” s 8 % te “Utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji nije štetan” s udjelom od 3 %. Dodatno se u 7 % uzorka pojavljuje i narativ koji smo nazvali “Prenaglašavanje ekstremnih vremenskih pojava”.
Kao i u međunarodnim okvirima, uočava se da dominira diskurs odgode. Glavni cilj aktera koji promoviraju klimatske dezinformacije u Hrvatskoj je narušavanje povjerenja u znanost i znanstvenu zajednicu. To nerijetko dovodi do uznemiravanja znanstvenika i znanstvenica na društvenim mrežama, a primjere smo pronašli i u našem uzorku. Uznemiravanje znanstvenika, pak, utječe na broj akademskih publikacija i učestalost javnih istupa znanstvenika, pokazalo je istraživanje “Global Hating: How online abuse of climate scientists harms climate action”, koje je organizacija Global Witness objavila 2023. godine. Tako se kvaliteta javnog diskursa dodatno narušava, a dezinformacije lakše prodiru u javni prostor.
Melita Vrsaljko
Loša prognoza za Europu
U takvom informacijskom okruženju početkom lipnja provode se izbori za Europski parlament.
Mada istraživanja europskih institucija (1, 2) pokazuju da stanovništvo Europske unije klimatske promjene smatra vrlo ozbiljnim problemom te jednim od četiri glavna prioriteta budućeg saziva EP-a, predviđanja i projekcije ne idu u korist borbe protiv klimatskih promjena.
Europsko vijeće za vanjsku politiku (ECFR) početkom godine objavilo je analizu koja predviđa značajan pomak udesno, odnosno uspon populističkih, radikalno desnih stranaka te mogućnost formiranja većine kroz veliku desnu koaliciju. Dosadašnja praksa pokazuje da su stranke krajnje desnice prilikom izglasavanja odluka koje se tiču klimatske krize većinom glasale protiv ili ostale suzdržane.
Drugim riječima, budući saziv Europskog parlamenta mogao bi usporiti zelenu tranziciju. Naočigled sve toplijoj planeti.
Pratite predizbornu debatu o klimatskim politikama!
Ponedjeljak, 27. 5. // 11:00 // HUB385 + live stream na mrežama
Petar Vidov
KLIMATSKI PORTAL
Melita Vrsaljko
Ana Benačić
Petar Vidov
Temat Povijest negiranja klimatske krize možete i slušati! Klimatski podcast potražite na Spotifyju; kako se po naški kaže, serijal je "binge worthy".
HITOVI MJESECA NA FAKTOGRAFU
Ivica Kristović
andrej
Petar Vidov
Gabrijela Galić
Anja Vladisavljević
Zanima vas dublji uvid u rad Hrvatskog sabora? Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.
Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da newsletter stiže u Primary inbox.
Member discussion