F-zin #30: Književnost A, književnost B
Drage čitateljice i čitatelji,
u Hrvatskoj malo tko čita i slabo se o čitanju razgovara. Osim u studenom, kada se manifestacija Mjesec hrvatske knjige preklopi sa zagrebačkim Interliberom, najvećim domaćim sajmom knjige. Onda se zdvaja nad poraznim čitalačkim statistikama kao što je: barem jednu knjigu u protekloj godini pročitalo je samo 40 posto građana i građanki.
Navedeno je to u istraživanju o čitanosti i kupovini knjiga u Hrvatskoj, koje pruža i odgovor na pitanje kako do knjiga dolaze oni koji ih čitaju? Najveći postotak ispitanih, njih 47 posto, knjige posuđuje u knjižnici. U istraživanju se navodi i da je pročitanu knjigu kupilo 40 posto ispitanih.
U ožujku ove godine, kada je istraživanje provedeno, dogodila se velika promjena u sustavu o kojem pišemo. Riječ je o književno-nakladničkoj djelatnosti, a promjena se odnosi na model otkupa knjiga za narodne knjižnice u resoru ministrice kulture i medija, HDZ-ove Nine Obuljen Koržinek.
Što promjena znači za nakladnike? Što za knjižnice? Što, na koncu, znači za ono malo čitatelja i čitateljica u Hrvatskoj?
ŠIRA SLIKA
Književno-nakladnička djelatnost sastoji se od tri međusobno ovisna dijela: kreativni dio čine autori i autorice, kao i prevoditelji, proizvodni dio čine nakladnici, a distributeri, knjižare i knjižnice zadužene su da knjiga dođe u ruke čitatelja i čitateljica.
Do ožujka ove godine sustav je izgledao ovako: Vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost pri Ministarstvu kulture i medija je nešto manje od pola ukupnog novca namijenjenog za otkup knjiga za narodne knjižnice dodjeljivalo nakladnicima za naslove koje su procijenili kao vrijedne. Knjige koje je Ministarstvo otkupilo, nakladnici su bili dužni dostaviti u sve narodne knjižnice. S preostalim iznosom knjižnice su otkupljivale naslove prema vlastitoj odluci.
Krajem siječnja ove godine Ministarstvo kulture i medija predstavilo je novi model kao pilot projekt. Prvi dan ožujka objavljen je Javni poziv nakladnicima za predlaganje knjiga za otkup narodnim knjižnicama. Prema novom modelu, sva sredstva za otkup knjiga sada su u rukama narodnih knjižnica. Vijeće ministarstva izrađuje popis A i popis B naslova – na popisu A su naslovi koje su knjižnice obavezne otkupiti, na popisu B naslovi koje ministarstvo proporuča, ali knjižnice ne moraju otkupiti. Međutim, za razliku od ranije, nisu sve knjižnice obavezne držati se popisa A, samo pedesetak najvećih. Male knjižnice ne moraju otkupiti naslove koje ministarstvo smatra vrijednima, već o svim naslovima za otkup odlučuju samostalno.
S prvim danom listopada zaključen je prvi krug Javnog poziva nakladnicima u sklopu novog modela otkupa knjiga. Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, u suradnji sa Stručnim povjerenstvom za dječju knjigu, razvrstalo je 540 naslova koje su nakladnici prijavili na popis A i popis B. Krajem svibnja ministarstvo je objavilo da je za 200 knjižnica koje su iskazale interes za otkup knjiga izdvojeno oko 800 tisuća eura. Prema Izvješću o tijeku otkupa knjiga za narodne knjižnice u 2023. godini, 164 knjižnice otkupile su oko 28 tisuća primjeraka knjiga s popisa A i B te potrošile 63 posto odobrenih sredstava. Otkupljeno je najviše romana te slikovnica i knjiga za djecu i mlade, najviše prevedenih. Najveći broj knjižnica knjige je kupovao direktno od nakladnika, 58 posto, a zatim od distributera, 39 posto.
Nova politika otkupa knjiga početkom godine izazvala je burne reakcije nakladnika, prije svega malih i srednjih (1, 2, 3). Pitali smo nakladnike i knjižnice jesu li nakon izvješća o otkupu promijenili mišljenje o novom modelu i kako se snalaze u novim uvjetima.
Nedovoljno novca, previše administracije
“I problemi su, kad ih dugo imaš, već rutina”, rečenica je iz romana ‘Brod za Issu’ Roberta Perišića. Knjigu je izdala nakladnička kuća Sandorf, koja se na tržištu veličine Hrvatske smatra srednjim nakladnikom, a citat dobro opisuje atmosferu u hrvatskom izdavaštvu. Svi se slažu: sustavu nedostaje novca, a novi model otkupa knjiga donosi infrastrukturne izazove. Nakladnici se sada natječu u prodaji svojih naslova knjižnicama, zbog čega rastu potrebe tog dijela poslovanja. Knjižnice sada odrađuju kupovinu knjiga i komunikaciju s nakladnicima te o tome moraju izvještavati resorno ministarstvo.
Osnivač i glavni urednik Sandorfa Ivan Sršen kaže da je novi model otkupa knjiga najveća promjena koju je doživio u hrvatskom izdavaštvu, u kojem radi 20 godina. Stari model otkupa knjiga i dalje smatra boljim za male i srednje izdavače usredotočene na visokokvalitetnu prozu i publicistiku. Sandorf je, kaže, pretrpio financijske gubitke, ali i prihvatio nova pravila. Preustrojili su se jer velik dio poslovanja sada odlazi na prodaju i kontakte s knjižnicama. Iako je izdavački profil Sandorfa, objašnjava Sršen, manje komercijalan pa knjižnicama manje atraktivan, uspjeha ipak ima. Neke knjižnice shvaćaju da su njihove knjige, kako kaže, trajnije – nisu sezonske, a publika koja ih čita “generira interes za literaturu i čitanje općenito”.
Seid Serdarević osnivač je i glavni urednik nakladničke kuće Fraktura, koja se na našem tržištu smatra velikim izdavačem. Velikima je ipak lakše preustrojiti poslovanje i Serdarević smatra da “novi model otkupa nije naštetio nikome tko se proaktivno bavi prodajom knjiga prema knjižnicama”, ali ukazuje na problem distributera. Kritike da novi model ide na ruku distributerima iznosile su se i početkom godine.
Oni su najveći dobitnici novog modela otkupa. To je nekakav 'middleman' koji postoji, koji može postojati, ali na našem tržištu, na veličini i razvijenosti našeg tržišta, možda nije najnužniji, objašnjava Serdarević.
Sličnog je stava i Ivan Sršen. Smatra da “komunikacija ministarstva, knjižnica i izdavača treba ići u smjeru da se što manje radi preko posrednika jer to predstavlja “direktno izbijanje novca iz sektora”.
U nekim knjižnicama doslovno radi jedna osoba koja nema vremena za to i onda se utječu distributerima da skrate posao - umjesto da naprave sto narudžbenica za sto izdavača koji imaju knjige na otkupu, oni naprave jednu prema jednom distributeru koji od nas pokupi knjige i nama uzme postotak i zaradi na tome.
Problem posrednika ističe i Josip Ivanović, na čelu male nakladničke kuće Edicije Božičević.
Ogroman postotak državnog novca koji je prije išao nakladnicima, sada ide distributerima koji su posrednici, njihov posao je bitan, ali oni su posrednici, prekupci, doslovce uzimaju knjige od nakladnika i dovoze ih do knjižnica. Oni nisu informirani prodavači, pojašnjava Ivanović.
Ravnateljica splitske Gradske knjižnice Marka Marulića Grozdana Ribičić novi model otkupa knjiga vidi kao “korak naprijed” i smatra da su promjene bile nužne. Kao problem vidi što je provedba novog modela počela sredinom financijske godine, a kupovina i komunikacija s nakladnicima dodatno opteretila zaposlene u nabavi i računovodstvu. Na pitanje ima li uvid u to kako se administrativno snalaze manje knjižnice, ukazuje na stanje u manjim sredinama, gdje u knjižnici ponekad radi samo jedna osoba i otkup knjiga je “samo jedan od mnogobrojnih poslova unutar knjižnice”.
Višnja Cej, ravnateljica najveće mreže narodnih knjižnica u zemlji, Knjižnica grada Zagreba, smatra da je novi model otkupa “poboljšao pojedine segmente nabave knjižnične građe”. Ističe, međutim, i da je na knjižnice “prebačena sva administracija kupovine i nabave knjiga”. Knjižnice grada Zagreba, objašnjava Cej, velik su knjižnični sustav i “ovakav model otkupa opteretio je knjižnicu administrativnim poslovima”. Ministarstvu kulture i medija predložili su češću objavu popisa te “kontinuirani dotok sredstava pa bi posljedično novi naslovi knjiga bili brže dostupni korisnicima knjižnica”.
Ukratko, svi u sustavu nadaju se poboljšanju modela, uostalom i predstavljen je kao pilot projekt. Na pitanje hoće li se za knjige više izdvajati, voditeljica Službe za knjigu i nakladništva ministarstva Mihaela Majcen Marinić kaže da su sredstva koja se izdvajaju za knjigu i nakladništvo “posljednjih godina povećana s 3 na više od 6 milijuna eura”, da su sredstva za otkup rasla u odnosu na prošlu godinu te da se planira nastavak povećanja i u sljedećoj godini.
Josip Ivanović nada se, pak, da će se o poboljšanju novog modela otkupa knjiga razgovarati u široj grupi.
Pozivam na to da se bilo kakve izmjene tog modela ili buduće promjene donose isključivo u komunikaciji sa svim akterima, a ne u komunikaciji samo sa Zajednicom nakladnika i knjižara, koja je do sad bila prisutna na tim pregovorima. Međutim, u to mora biti uključen reprezentativan uzorak svih koji sudjeluju na bilo koji način u tome, upozorava.
“Dajte više novca knjižnicama, nabavite više polica, zaposlite više ljudi”
Nakladnici kao plus novog modela navode pojačanu komunikaciju s knjižnicama. Ostaju, međutim, neka pitanja – hoće li knjižnice, pogotovo manje, prednost pri otkupu davati čitalačkim navikama svoga članstva; može li novi model osigurati da svaka knjižnica ima jednako kvalitetan fond knjiga?
Ravnateljica splitske Gradske knjižnice objašnjava zašto je stari model otkupa manjim knjižnicama stvarao probleme: stizale su im knjige koje nisu odgovarale “njihovim nabavnim politikama”, ali su “opterećivale njihove ionako skučene prostorne mogućnosti za smještaj knjiga”, kaže Ribičić.
Manjka kapaciteta knjižnica svjesni su i izdavači. Ako knjižnice nemaju dovoljno sredstava da nabave i kvalitetnu i komercijalnu literaturu, onda to znači da “sredstva nisu dostatna”, kaže Sršen.
Proširite knjižnice, dajte više novca knjižnicama, nabavite nova skladišta. Nabavite više polica, zaposlite više ljudi. Nije rješenje da knjižnice imaju manje knjiga, nego da knjižnice budu veće. To je put ka razvoju, ne obrnuto, zaključuje Ivanović.
Serdarević postavlja pitanje za korak dalje – koja je uloga knjižnice u 21. stoljeću? On smatra da je uloga knjižnice da obrazuje i odgaja čitatelje, razvija njihove čitateljske kompetencije. U kontekstu Hrvatske, kaže da je važno što mreža narodnih knjižnica knjige čini podjednako dostupnima u svim sredinama, bile one razvijene ili ne. Sršen smatra da Hrvatska ima “sjajnu mrežu narodnih knjižnica koja je naslijeđena iz prošlog sistema i nije zanemarena”, a Ivanović narodne knjižnice vidi kao “određeni tip domova kulture”:
S obzirom da smo izgubili domove kulture, knjižnice su jedno od rijetkih mjesta gdje je to preostalo. U knjižnicama ljudi mogu besplatno pristupati sadržaju. To je strahovito važno za kulturu.
“Treba nam neka vrsta HAVC-a za knjige”
Ministarstvo kulture i medija lani je objavilo Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Hrvatskoj. Naša sugovornica iz ministarstva, Mihaela Majcen Marinić, za potrebe Pregleda analizirala je književno-nakladničku djelatnost. U zaključku analize kao problem u sektoru navodi se “nepostojanje središnjeg tijela koje bi se bavilo knjigom te okupljalo sve dionike na tržištu i u lancu knjige”. Na pitanje je li u posljednjih godinu dana bilo pomaka na tom polju, iz ministarstva kažu da se “radi na usuglašavanju zajedničkih ciljeva svih dionika u lancu knjige”. Vide li nakladnici neku vrsta središnjeg državnog tijela kao moguće rješenje njihovih problema?
Potreba za takvim tijelom ne da postoji – ona je nužna. Dakle, nekakva vrsta HAVC-a za knjige. Potrebno je iz mnogo razloga, onaj ministar koji to napravi ostat će zabilježen kao onaj koji je napravio najviše za knjigu, kaže Serdarević.
Ivanović ukazuje i da bi to riješilo problem ograničenih kapaciteta samog ministarstva. Ali da bi se uopće moglo razgovarati o nekoj vrsti središnjeg tijela, ističe, ključno je da se za knjigu u Hrvatskoj odvoji dovoljno novca – dovoljno za ozbiljniju promjenu.
HITOVI MJESECA
Ana Benačić
Gabrijela Galić
Petar Vidov
Anja Vladisavljević
SEE CHECK
SEE Check
Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam putem kontakt obrasca na našem webu, maila [email protected] ili preko Faktografovih kanala na društvenim mrežama. Odgovore na vaša pitanja objavljujemo u rubrici Pitali ste.
Ovaj broj F-zina sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Zanima vas dublji uvid u rad Hrvatskog sabora? Pomoću Gongove platforma Parlametar analizirajte glasanja i zastupnička pitanja. Registrirajte se za Parlametar bilten i jednom tjedno u vašem inboxu bit će podaci o radu Sabora.
Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje. Ako vam F-zin slijeće u Gmail te završava u Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da newsletter stiže u Primary inboks.
Member discussion