F-zin #21: Godina štrajka
Drage čitateljice i čitatelji,
radnici zagrebačke Čistoće u siječnju su se pobunili zbog najave otkaza za trojicu njihovih kolega koje su građani snimili kako spremnike s različitim vrstama otpada prazne u isti kamion. Najava otkaza dirnula je u nezadovoljstvo nagomilano kroz godine. Radnici Čistoće 23. siječnja došli su na posao, ali odbili su raditi.
Sredinom veljače pet liječničkih udruženja poručilo je Ministarstvu zdravstva da su, nakon godina prekršenih obećanja, spremni štrajkati.
U godini koja počinje nalikovati na kalendar radničkih borbi tako dolazimo do ožujka u kojem se obilježava Međunarodni dan žena, 8. mart – dan čija je povijest neraskidivo vezana upravo za borbu protiv loših uvjeta rada.
Gabrijela Galić
ŠIRA SLIKA
Već nakon prvog dana bilo je jasno koliko je rad Čistoće esencijalan, odnosno kako izgleda grad bez njihovog rada. Zagrebački holding suspendirao je odluku o otkazima za trojicu radnika, ali štrajk nije prestao. Radnici su iznijeli svoje zahtjeve, adresirali teške uvjete rada i potplaćenost. Uprava Holdinga isticala je da je štrajk nezakonit.
Gabrijela Galić
Svaki štrajk ima slične gradivne elemente – podrazumijeva prije svega privremenu obustavu rada, odnosno stvaranje pritiska do ispunjenja radničkih zahtjeva te kolektivnu akciju radništva, dakle određeni stupanj organiziranosti i solidarnosti. Pravo na štrajk u Hrvatskoj zajamčeno je Ustavom, a Zakon o radu propisuje uvjete za provođenje zakonitog štrajka. Prema aktualnom zakonu, na štrajk pozivaju sindikati, a provode ga radi “zaštite gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene do dana dospijeća”. Štrajk se najavljuje poslodavcu, nakon okončanja postupka mirenja, a u slučaju da se spor tiče kolektivnog ugovora, štrajk mogu organizirati samo sindikati kojima je “utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora”. Zaista, dio zahtjeva radnika Čistoće tiče se materijalnih uvjeta definiranih kolektivnim ugovorom, a u trenutku obustave rada trajao je postupak mirenja između sindikata u Zagrebačkom holdingu i uprave Holdinga. Bilo kako bilo, radnička solidarnost se isplatila: zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević 26. siječnja s predstavnicima radnika dogovorio je plan ispunjenja njihovih zahtjeva, a radnici su nastavili svojim poslom – nešto bolje plaćenim, ali jednako teškim.
Gabrijela Galić
Sredinom veljače pet liječničkih udruženja poručilo je Ministarstvu zdravstva: “Ako treba, idemo u štrajk. Neće nam biti prvi”. Hrvatski liječnički sindikat (HLS), Hrvatska liječnička komora (HLK), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) te Inicijativa mladih liječnika na konferenciji za medije predstavili su anketu na koju je odgovorilo oko 5700 liječnika i liječnica, njih 41%. Rezultati kažu da je 97% anketiranih “nezadovoljno svojim radno-pravnim statusom”, a 94% podržava jednu ili više prosvjednih aktivnosti. Najviše, 73%, podržava prosvjed pa je pet liječničkih udruženja pozvalo na prosvjed na Markov trg 18. ožujka. Ako resorno ministarstvo na čelu s Vilijem Berošom i Vlada ne ispune njihove zahtjeve do kraja proljetnog zasjedanja Sabora, 61% anketiranih liječnika spremno je na štrajk.
Gabrijela Galić
Kad stanu radnice
Međunarodni dan žena obilježava se dulje od stoljeća. Njegovo obilježavanje pokrenule su početkom 20. stoljeća socijalistkinje u SAD-u i Europi. 8. mart od početka je dan žena radnica – zahtjev za općim pravom glasa s obje strane Tihog oceana praćen je štrajkovima i prosvjedima zbog loših uvjeta rada u tvornicama. Stoga prigodničarski donosimo nekoliko primjera borbe radnica u Hrvatskoj od devedesetih naovamo.
Budući da žene čine većinu zaposlenih u školama, veliki štrajk prosvjetnih radnika i radnica 2019. godine, koji je iz cirkularnog prerastao u opći štrajk, mogao bi se nazvati ženskim, ali jedna industrija sinonim je za ženski rad na ovim prostorima – tekstilna industrija.
Problemi su počeli osamdesetih, a kulminirali devedesetih, nakon pretvorbe i privatizacije, kao što je obično slučaj s pričama iz tvorničkih hala. Od početka devedesetih, kada je u tekstilnoj industriji radilo oko 83.000 (uglavnom) radnica, do danas je izgubljeno oko tri četvrtine radnih mjesta, pisao je Faktograf u ljeto 2021. godine kada je Trgovački sud u Osijeku otvorio stečajni postupak nad Orljavom, požeškom tekstilnom firmom u vlasništvu države. Radnice Orljave bile su prisiljene neisplaćene plaće tražiti pod prozorom Vlade, predstavnika vlasnika. Godinu i pol dana od proglašenja stečaja, radnice najavljuju nove prosvjede.
Devedesete su donijele niz primjera iz povijesti ženskih radničkih borbi u Hrvatskoj. Portal Radnička prava temeljem medijskih izvora iz Arhiva radničkih borbi daje primjer štrajka radnica zagrebačkog Endi International (bivša tvornica Nada Dimić) 1994. godine zbog kašnjenja isplate plaća, troškova prijevoza te spora oko kolektivnog ugovora. Tijekom štrajka blokiran je ulaz u tvornicu i zaustavljen izlaz robe. Štrajk je proglašen nelegalnim, a radnice i sindikalni predstavnici trpjeli su pritiske, suspenzije i zabrane. Nekoliko godina kasnije, 1998. i 1999. godine, štrajkale su radnice Tvornice trikotaže Neda iz Senja; tražile su isplatu zaostalih plaća, naknade neisplaćenih bolovanja, reorganizaciju poslovanja i reviziju svih ugovora. Uprava je štrajk proglasila nelegalnim. U lipnju 1999. godine u Zagrebu su prosvjedovale radnice dugoreške Pamučne industrije i ludbreške Budućnosti. 2013. godine u štrajk su stupile radnice Domaće tvornice rublja (DTR). Na prosvjedu na Markovom trgu tražile su isplatu dvije zaostale plaće, šest naknada za prijevoz i ostalih materijalnih prava. U rujnu 2010. dvadesetak radnica zagrebačke tekstilne firme Kamensko započelo je štrajk glađu, a njih oko 400 prosvjedovalo je u krugu tvornice. Sve to nije uspjelo spasiti hrvatsku tekstilnu industriju, od velikih tekstilnih pogona ostale su tek šivaonice.
Nakon osvrta na aktualne radničke borbe, kao i primjere prosvjeda i štrajkova radnica iz nedavne prošlosti, podsjećamo tek da rad u prostorijama poslodavca čini samo jedan, ponekad i manji, komad rada koji žene obavljaju svakodnevno. Druga smjena počinje kada prijeđu pragove svojih domova.
HITOVI MJESECA
Sanja Despot
Sanja Despot
Gabrijela Galić
SEE CHECK
Prošla je godina dana od početka agresije Rusije na Ukrajinu. Od 24. veljače prošle godine, članice SEE Check mreže analizirale su tisuće dezinformacija objavljenih u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji. U videu pogledajte neke od ključnih narativa koji se kroz dezinformacije plasiraju građanima na našem govornom području putem društvenih mreža i medija.
Faktograf je analizirao jesu li se narativi koje su širile ruske vlasti kao opravdanje agresije na Ukrajinu značajnije mijenjali od početka invazije.
Sanja Despot
PROČITALE SMO
23.02.2023
Stephanie Kirchgaessner
Nicholas Quah
Ovaj broj F-zina sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
P.S. Imate sugestiju, kritiku ili prijedlog teme za neki budući broj F-zina? Pišite nam na [email protected] ili odgovorite direktno na ovaj newsletter. Sve brojeve F-zina možete pronaći ovdje.
Ako vam F-zin slijeće u Gmail i nalazite ga pod tabom Promotions ili Spam, povucite ga u Primary inboks i kliknite “Da” na pitanje želite li da newsletter redovito stiže u Primary inboks.
Member discussion